Počeli pregovori o sastavljanju Komisije, evo koji je najatraktivniji resor

U očekivanju energetske krize
Prošlo je ljeto, a u Hrvatskoj bismo već zaboravili na euroizbore i pregovore o sastavljanju euroadministracije koje je koordinirao hrvatski premijer Andrej Plenković.

Zaboravili bismo na potonuće HDZ-a, propast Mosta, podbačaj Živog Zida, Kolakušićeve ideje i uskrsnuće SDP-a da ovoga ljeta nismo svjedočili izboru Dubravke Šuice za europovjerenicu, za što smo saznali iz stranoga tiska.

No, pregovori oko sastavljanja Europske komisije u punom su zamahu, a čini se kako su neki resori omiljeniji od drugih. Situaciju dodatno kompliciraju ključni kriteriji, od kojih su neki nemeritokratski, poput omjera snaga starih i novih članica Unije, politički kontekst ili pak rodna ravnopravnost. Ursuli von der Leyen čini se nedostaju i političari od formata, bivši ministri i premijeri, te bi izazov moglo biti i iskustvo za takve funkcije.

Kako je sve izglednija opasnost od nove gospodarske krize von der Leyen obećala je povećati broj ekonomskih resora u komisiji, jer, upozorila je von der Leyen, Europska je unija prvenstveno zamišljena kao ekonomska zajednica.

Potpredsjednici Komisije bit će Dankinja Vestager i Nizozemac Timmermans, šef diplomacije će biti iz Španjolske, a hrvatska bi povjerenica trebala biti Dubravka Šuica.

No, apsolutni hit među državama a članicama ove je godine energetika. Naime, kako ove godine istječe ugovor između Rusije i Ukrajine o tranzitu plinom (a u jeku energetskog rata SAD-a i Rusije), EU već dugo želi postati energetski neovisna i niskougljična, država i grupacija koje dobiju taj resor bit će u sljedećem mandatu vrlo visoko označene na geopolitičkoj karti svijeta. Na ovaj resor već su bacile oko Poljska, Luxembourg, Estonija, Rumunjska, Slovačka, Latvija i Grčka.

Upravo zbog plinskog rata i mogućeg prekida tranzita plina kroz Ukrajinu, ali i završetka Sjevernog toka 2 te zbog želje za izgradnjom sustava LNG terminala, velika bi se uloga, u energetskom sektoru, mogla dati baltičkim državama, jer su one na samoj ruskoj granici, a izuzetno su prozapadno orijentirane.

Estonski trgovac energijom Eesti Energia, koji posluje u baltičkim državama, Finskoj, Švedskoj i Poljskoj počet će koristiti usluge litvanskog LNG terminala Klaipeda.

Prvi ohlađeni plinski teret za Eesti Energiju doći će krajem rujna, rečeno je nakon potpisivanja ugovora. Broj korisnika terminala ovog se ljeta udvostručio, a u upravi terminala optimistični su oko zakupa za jesen i zimu jer trenutno traje period niskih cijena LNG-a.

U proteklih nekoliko mjeseci Klaipeda terminal radi s do sada najvećom operativnom učinkovitošću osiguravajući plin kupcima u baltičkim zemljama. U prvoj polovini godine LNG terminal je prihvatio 15 LNG brodova (pet u prvih šest mjeseci 2018.), koji su isporučili 402.000 t LNG-a (300.000 t. u prvih šest mjeseci 2018.).

Kapaciteti terminala gotovo su sasvim zakupljeni do listopada, koji označava kraj plinske godine. Do ove godine terminal u Klaipedi davao je usluge regasifikacije za UAB Lietuvos Energijos Tiekimas, AB Achemu i UAB Imlitex tako je da Eesti Energia četvrti zakupac terminala, objavio je Hellenic shipping news.

Zato je Litva u Bruxelles odlučila poslati Virginiusa Sinkevičiusa. On bi mogao postati najmlađi povjerenik u povijesti, ima samo 28 godina. No, on je po svemu neobičan kandidat. Pripada skupini Zelenih, koja se radikalno založila protiv konvencionalnih izvora energije te nastupila s platformom prema kojoj se u Europi, čak i na štetu rasta i industrija, mora politički provesti energetska tranzicija, što se mnogima neće svidjeti.

Naime, Njemačka, kao najmoćnija zemlja, ovisna je o nafti, ruskom plinu i ugljenu. Politika zelenih protiv nuklearne energije mogla bi dovesti do problema s francuskim zastupnicima.

U političkom smislu Sinkevičius se osobito istakao u borbi za opstrukciju dolaska von der Leyen na čelo Komisije, pa je pitanje hoće li ga podržati ona, ali i kako će glasovati zastupnici EPP-a.

Naposljetku, protiv njega bi mogli biti i progresivci, jer je na simboličnoj razini izrazio simpatiju za Donalda Trumpa, fotografirao se s njegovom memorabilijom. A upravo Progresivna koalicija Europskog parlamenta mora potvrditi njegovu kandidaturu u listopadu.

Sljedećih će se dana održati konzultacije s kandidatima, nakon toga će kandidati izložiti svoj program odborima unutar parlamenta. Oni će dati povjerenje ili ne za mandat do 2024. godine, jer oni imaju diskreciono pravo, do posljednjeg trenutka, prihvatiti ili odbaciti kandidata.

You may also like

0 comments