Odsječenost Europe od kopnenog plina
Ruske snage ispalile su u četvrtak projektile na nekoliko gradova u Ukrajini i iskrcale snage na njezine južne obale, objavili su ukrajinski dužnosnici i mediji, nakon što je predsjednik Vladimir Putin odobrio, kako je nazvao, specijalnu vojnu operaciju na istoku, prenijela je britanska novinska agencija Reuters.
Ubrzo nakon što se Putin obratio na ruskoj državnoj televiziji, u tišini prije zore u ukrajinskom glavnom gradu Kijevu mogle su se čuti eksplozije. Pucnjava je odjeknula u blizini glavne zračne luke glavnog grada, objavila je novinska agencija Interfax, a nad gradom su se začule sirene.
Američki predsjednik Joe Biden, reagirajući na invaziju koju su Sjedinjene Države predviđale tjednima, rekao je da su njegove molitve uz narod Ukrajine ‘dok trpe ničim izazvan i neopravdan napad ruskih vojnih snaga’. Rusija je zahtijevala prekid širenja NATO-a na istok, a Putin je ponovio svoj stav da je članstvo Ukrajine u atlantskom vojnom savezu pod vodstvom SAD-a neprihvatljivo. Rekao je da je odobrio vojnu akciju nakon što Rusiji nije preostalo ništa drugo nego da se brani od, kako je rekao, prijetnji koje dolaze iz moderne Ukrajine, demokratske države od 44 milijuna ljudi.
Puni opseg ruske vojne operacije nije odmah bio jasan, ali Putin je rekao da ‘njihovi planovi ne uključuju okupaciju ukrajinskih teritorija. Nećemo ništa nametati silom’. Govoreći dok je Vijeće sigurnosti UN-a održavalo hitni sastanak u New Yorku, Putin je rekao da je naredio ruskim snagama da zaštite narod i apelirao na ukrajinsku vojsku da položi oružje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da je Rusija izvela raketne napade na ukrajinsku infrastrukturu i pogranične snage, te da su se u mnogim gradovima čule eksplozije. Rekao je da je proglašeno izvanredno stanje i da je razgovarao telefonom s američkim predsjednikom Joeom Bidenom. Rezervisti su mobilizirani u srijedu.
Mediji su izvijestili da su vojni zapovjedni centri u Kijevu i gradu Harkovu na sjeveroistoku bili pogođeni projektilima dok su se ruske trupe iskrcale u južnim lučkim gradovima Odesi i Mariupolju. Reutersov svjedok kasnije je čuo tri glasne eksplozije u Mariupolju.
Separatisti koje podržava Rusija rekli su da su pokrenuli ofenzivu na grad Ščastija na istoku koji je pod kontrolom Ukrajine, objavila je ruska novinska agencija Interfax, a eksplozije su potresle i odcijepljeni grad Donjeck na istoku Ukrajine. Nekoliko sati ranije, separatisti su uputili molbu Moskvi za pomoć u zaustavljanju navodne ukrajinske agresije – tvrdnje koje su Sjedinjene Države odbacile kao rusku propagandu. Biden je rekao da je Putin odabrao rat s predumišljajem koji će donijeti katastrofalne gubitke života i ljudske patnje.
Iako je isključio mogućnost raspoređivanja američkih vojnika na teren u Ukrajini, rekao je da će u četvrtak najaviti daljnje sankcije Rusiji, uz financijske mjere uvedene ovog tjedna.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg oštro je osudio ruski ‘nepromišljeni i ničim izazvani napad’ na Ukrajinu i rekao da će se saveznici u NATO-u sastati kako bi se pozabavili posljedicama ‘agresivnih akcija’ Moskve.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres uputio je u posljednjem trenutku molbu Putinu da zaustavi rat ‘u ime čovječanstva’, nakon što je ruski čelnik najavio vojnu operaciju.
Ruski veleposlanik pri UN-u rekao je da njegova zemlja nije agresivna prema ukrajinskom narodu, već prema ‘hunti’ u Kijevu.
Ukrajina je ranije ograničila civilne letove u svom zračnom prostoru nekoliko sati nakon upozorenja da zračne tvrtke trebaju zaustaviti prelete zbog opasnosti od nenamjernog obaranja ili kibernetičkog napada. Granatiranje se pojačalo od ponedjeljka kada je Putin priznao dvije separatističke regije kao neovisne i naredio razmještaj, kako je nazvao, mirovnih snaga, potez koji je Zapad nazvao početkom invazije.
Kao odgovor na Putinovu objavu od ponedjeljka, zapadne zemlje i Japan nametnule su sankcije ruskim bankama i pojedincima, ali su odustale od najstrožih mjera do invazije. Sjedinjene Države pojačale su pritisak u srijedu nametnuvši sankcije ruskoj tvrtki koja gradi plinovod Sjeverni tok 2 i njezinim korporativnim dužnosnicima. Njemačka je u utorak zamrznula odobrenja za plinovod, koji je izgrađen, ali nije u funkciji, zbog zabrinutosti da bi mogao dopustiti Moskvi da ucjenjuje Europu opskrbom energijom.
Cijena nafte na londonskom tržištu probila se u četvrtak, po prvi put od 2014. godine, iznad razine od 100 dolara po barelu jer se trgovci plaše da će ruski napad na Ukrajinu poremetiti opskrbu naftom i plinom na tržištima.
Kako se trgovci plaše poremećaja u opskrbi naftom, cijena barela na londonskom tržištu skočila je jutros na 102,48 dolara, najvišu razinu od rujna 2014. godine. Cijena barela na američkom tržištu porasla je na 96,95 dolara.
Cijene nafte porasle su od početka ove godine za više od 20 dolara po barelu, među ostalim, zbog straha da će SAD i Europa uvesti sankcije ruskom energetskom sektoru i tako poremetiti opskrbu.
Rusija je drugi najveći proizvođač nafte u svijetu, a svoju sirovu naftu uglavnom prodaje europskim rafinerijama. Uz to, najveći je dobavljač prirodnog plina u Europi, osiguravajući oko 35 ukupne opskrbe.
Visoke cijene nafte mogle bi dodatno ojačati ionako visoku inflaciju u svijetu i usporiti oporavak gospodarstava od koronakriza. Ulagači se plaše da će Europa biti odsječena od ruskog plina, da se EU ne može nositi s takvim šokom u opskrbi i da će morati obuzdati potražnju, što bi bilo ekonomski iscrpljujuće. Više cijene energije mogle bi ugroziti rast globalnog gospodarstva.
