Radna skupina za izmjenu poreznog sustava već je počela raditi, broji dvadesetak članova, a sastavljena je od znanstvenika, poreznih savjetnika, predstavnika gospodarske komore, HUP-a i Ministarstva financija.
Do kraja mjeseca oni bi trebali pripremiti analizu poreznog sustava s komentarima, a cjelovita porezna reforma trebala bi biti pripremljena do ljeta kako bi se pokrenula javna rasprava i zakoni uputili u saborsku proceduru. – Svašta se ovih dana spominjalo, od poreza na slatko preko novih limita za dječji doplatak i olakšice za djecu, čime se šalje loša poruka. Još nismo ni blizu konkretnog prijedloga i protiv toga sam da se nabacuju razne ideje. Radna će skupina raditi u miru i tišini, neke prijedloge koji su ovih dana bili po medijima i ja sam vidio prvi put tek u novinama. Fokus će biti održivost poreznog sustava, nije nam namjera da se izvlači jedan po jedan porez, nego će se gledati sustav u cjelini, treba ga pojednostaviti, učiniti konkurentnijim. Neće se ići ni predaleko ni preduboko – kaže Zdravko Marić, koji ne želi otkriti ni imena članova radne skupine kako bi im omogućio da pripreme stručne podloge bez dodatnog pritiska.
Uz radnu skupinu koja priprema poreznu reformu, ovaj bi se tjedan trebala osnovati i mini radna skupina za izmjenu zakona o komunalnom gospodarstvu. Riječ je o zakonu po kojemu se plaća komunalna naknada, koja je hrvatska inačica poreza na nekretnine. Taj je zakon mijenjan tridesetak puta, ima puno nelogičnosti pa je zaključeno da je najbolje pripremiti novi, donosi Večernji list.
Konačni izgled tog zakona ovisit će i o političkoj odluci da se uvede ili ne uvede pravi porez na nekretnine. Premijer Orešković izjasnio se u prilog uvođenja tog poreza, a kako brzina njegove primjene ovisi i o sređivanju vlasničkih knjiga i uspostavi poreznih registara, moguće je da se kao prijelazno rješenje doradi sustav komunalnih naknada. Prema sadašnjem zakonu, visinu naknada, ali i brojna izuzeća, određuju lokalne jedinice, pa ima prijedloga da se novim zakonom ujednače kriteriji. Pravilo je da škole, bolnice i vrtići ne plaćaju komunalnu naknadu, no velik broj gradova i općina oslobodio je, primjerice, vjerske zajednice i političke stranke od te financijske obveze!
Ante Žigman, savjetnik u HNB-u i član poreznog savjeta, kaže da reformu poreznog sustava treba maksimalno podrediti načelu jednakosti i efikasnosti.
– Ne smiju postojati različita porezna mišljenja, zakon mora biti jednostavan i usmjeren na potrošnju – kaže Žigman, koji nije član radne skupine. Da se njega pita, Hrvatska ne bi imala više od dvije stope PDV-a (sad imamo 5, 13 i 25), a smanjio bi i veliki pritisak poreza na dohodak na radnu snagu koja Hrvatskoj najviše treba, a to su ljudi koji plaćaju 40 posto poreza na plaću na zaradu veću od 13.200 kuna.
I ministar financija nedavno je kazao da u tom dijelu postoji prostor za promjene, bilo kroz ukidanje najveće stope ili pomicanje poreznog razreda na koji bi se ona primjenjivala. – Bio bih jako oprezan s porezom na nekretnine jer je to osjetljivo socijalno i društveno pitanje – kaže Žigman. No, ne budu li se smanjivali troškovi, porezna će reforma biti samo prebacivanje novca iz lijevog u desni džep i obrnuto
