‘Ono što nam je najbitnije su radna mjesta, regionalni i gospodarski razvoj. Hrvatska ima dva važna koraka. Jedan je postati dio schengenskog prostora. Drugi element je tema današnje konferencije, a to je pristupanje euro području.
Ne želim licitirati s datumom pristupanja. 2020. je godina hrvatskog predsjedanja, a naša tendencija je da to bude godina i kao poticaj da u tom procesu idemo otvoreno i transparentno. Zato želim reći da moramo biti svjesni da je Hrvatska svojim pristupanjem glasom naroda rekla ‘da’. Što donosi euro? Globalni, politički i ekonomski kredibilitet. To je najprepoznatljivijih i najkonkretnijih simbola. Euro vidim kao instrument koji je koristan za povećanje gospodarskog rasta. To je prilika koju moramo iskoristiti i za nju se dobro pripremiti. Građani će ga osjetiti na vrlo konkretan način. Po mom sudu, nećemo osjetiti oscilacije tečaja. Jedna od glavnih prednosti su i niži transakcijski troškovi. Time će Hrvatska postati privlačnija ulagačima i time ćemo povećati vrijednost’, rekao je premijer.
‘Euro je prilika koju trebamo iskoristiti, i za koju se trebamo dobro pripremiti’, rekao je. ‘Građani će uvođenje eura osjetiti na koknretan i opipljiv način’.
“Neće biti straha od valutnog rizika, bit će manji troškovi kredita i manji troškovi za transakcije. Bit ćemo konkurentniji i privlačniji stranim investitorima. Postoji kriva percepcija o rastu inflacije. U eurozoni rast cijena proteklih godina bio je manji nego u Hrvatskoj, a plaće su rasle više nego kod nas. Ne stoje slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Taj mit treba otkloniti”, pojasnio je premijer.
O aktivnostima do uvođenja eura i ekonomskoj politici nakon uvođenja eura govorit će i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, a faze tog postupka predstavit će ministar financija Zdravko Marić.
Panel-rasprava u drugom dijelu konferencije trebala bi, između ostalog, dati odgovore na pitanja o tome hoće li uvođenjem eura napokon za građane nestati problemi proizišli iz valutne klauzule u kreditima te je li opravdana bojazan da pridruživanje europodručju automatski znači i više cijene.
Ugledni predstavnici akademske zajednice, poduzeća, banaka, udruženja i udruga te nositelji novčane i ekonomske politike u Hrvatskoj ponudit će također odgovore na pitanja o tome što građani, nakon pridruživanja europodručju, mogu očekivati i glede kretanja kamatnih stopa. Panelisti će raspravljati i o mogućnostima povećavanja konkurentnosti poduzeća nakon uvođenja eura; hoće li tvrtkama naštetiti potpuno fiksiranje deviznog tečaja te kakav će biti učinak uvođenja eura na poslovanje banaka.
0 comments