Pobijedio Putin, jači nego ikada

 

 

Vladimir Putin uvjerljivo je u nedjelju osvojio četvrti mandat na čelu države sa 76,67 posto glasova, po gotovo definitivnim rezultatima objavljenim u ponedjeljak, čime je potvrđen njegov položaj u vrijeme napetih odnosa sa Zapadom.

Za kormilom države već 18 godina, bilo kao predsjednik ili premijer, Putin je na ovim izborima sa 76,67 posto realizirao dosad najbolji rezultat na predsjedničkim izborima, nakon prebrojanih 99,8 posto glasačkih listića,

Putin je prvi puta izabran za predsjednika 2000. s 52,9 posto glasova, drugi puta četiri godine kasnije dobio je 71,3 posto, a godine 2012. dobio je 63,6 posto.

Uz to, odaziv na ove izbore bio je viši nego 2012. čime je Putin u ovom trenutku zapečatio svoj snažan položaj.

Putin ovim izborom ostaje na čelu države do 2024. kada će imati 72 godine, a ponovnu prigodu za kandidaturu imao bi tek 2030.

Upitan u nedjelju hoće li ići na te izbore, sa smiješkom je odgovorio da je još prerano o tome razmišljati.

U govoru pred pristašama koji su se u nedjelju navečer okupili blizu Kremlja, Putin je zahvalio glasačima što su ga ponovno podržali za šefa države, te ocijenio da je njegova pobjeda znak povjerenja i nade, kao i priznanje za ono što je postignuto u posljednjih nekoliko godina, unatoč teškoćama.

Dodao je da je “važno zadržati jedinstvo, jedinstvo je ključno za uspjeh”.

Na drugom je mjestu s 11,79 posto kandidat komunista Pavel Grudinin, pred ultranacionalistom Vladimirom Žirinovskim koji je dobio 5,66 posto i liberalnom novinarkom Ksenijom Sobšak s 1,67 posto.

Kina, prva svjetska sila koja je čestitala Putinu

Prva svjetska sila koja je čestitala Putinu bila je Kina, čiji je predsjednik Xi Jinping pozdravio u ponedjeljak kinesko-ruske odnose za koje je kazao da su “na najvišoj razini u povijesti”.

Odnosi između dviju zemalja “na najvišoj su razini u povijesti, što predstavlja primjer za izgradnju novog tipa međunarodnih odnosa utemeljenih na međusobnom poštivanju, jednakosti i pravdi”, rekao je u poruci Xi.

“Kina je spremna surađivati s Rusijom kako bi dvije zemlje nastavile dodatno napredovati u odnosima i promociji svjetskog mira”, dodao je u poruci.

Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro požurio je također čestitati Putinu. Do ponedjeljka ujutro to još nije učinio nitko od čelnika zapadnih zemalja.

Putin je ocijenio pred više stotina pristaša da je njegova pobjeda znak povjerenja i nade, kao i priznanje za ono što je postignuto u posljednjih nekoliko godina, unatoč teškoćama “U njoj vidim povjerenje i nadu našeg naroda”, rekao je. Dodao je da je “važno zadržati jedinstvo, jedinstvo je ključno za uspjeh”.

“Imamo tako snažnu ekipu, milijune. Hvala vam”, rekao je Putin, naglasivši da će njegova vlada raditi na poboljšanju života svakog Rusa.

Prije nego je napustio pozornicu, predvodio je svoje pristaše u skandiranju “Rusija, Rusija”.

“Mislit ćemo na budućnost naše velike domovine i naše djece. Suđen nam je uspjeh”, rekao je.

Putin je kasnije novinarima zanijekao da njegova zemlja ima kemijsko oružje, uključujući i ono kojim je prošlog mjeseca otrovan bivši ruski špijun Sergej Skripal.

“Rusija nema tako nešto”, rekao je Putin novinarima na novinskoj konferenciji, dodajući da je Rusija uništila kemijsko oružje pod nadzorom međunarodnih promatrača i da je spremna na suradnju s Londonom.

Ranije u nedjelju britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson kazao je da Rusija tajno gomila nervni agens pod nazivom novičok koji je korišten u napadu na Skripala i njegovu kći.

To je prvi put da se Putin jasnije oglasio o trovanju Skripala i njegove kćeri Julije 4. ožujka u Salisburyju. Optužbe na račun Rusije nazvao je “besmislicama”.

“Prva stvar koja mi pada napamet – da se radilo o vojnom nervnom plinu, ljudi bi umrli na licu mjesta. To je jasno”, kazao je.

Naglasio je također da je smiješno u ovom trenutku razmišljati o tome što će biti nakon ovog mandata.

Na pitanje novinara razmišlja li o tome da se ponovno kandidira 2030., rekao je: “Hajdemo računati. Mislite li da ću sjediti (na vlasti) do stote?”, odgovorio je novinaru.

Putinu (65) je ovo drugi uzastopni šestogodišnji mandat, i po ustavu nema pravo na treći. Jedan mandat bi morao preskočiti što znači da bi se mogao kandidirati ponovno 2030.

Rekao je da zasad ne razmišlja o ustavnim promjenama, a da će o eventualnim promjena u vladi biti riječi tek nakon inauguracije.

Putin je prvi puta izabran za predsjednika 2000. s 52,9 posto glasova, drugi puta četiri godine kasnije dobio je 71,3 posto, a godine 2012. dobio je 63,6 posto.

Deset ključnih datuma u životu Vladimira Putina koji je u nedjelju na izborima osvojio četvrti mandat ruskog predsjednika.

– 7. listopada 1952: rođen u radničkoj obitelji u predgrađu Lenjingrada, današnjeg Sankt Peterburga.

– 1998: imenovan na čelu FSB-a, ruske tajne službe (bivši KGB).

– 1999: premijer za vrijeme predsjednika Borisa Jeljcina.

– 2000: izabran za predsjednika države u prvom krugu, drugi mandat dobio 2004.

– 2008: kako nije mogao obnašati više od dva uzastopna predsjednička mandata, Putin je povjerio Kremlj dotadašnjem premijeru Dmitriju Medvedevu i stao na čelo vlade.

– 2012: ponovno je izabran za predsjednika u prvom krugu, na mandat od šest godina.

– 2013: najavio da se razvodi od supruge Ljudmile s kojom je u braku bio od 1983. i s kojom ima dvije kćeri.

– 2014: aneksija ukrajinskog poluotoka Krima.

– 2015: daje vojnu potporu režimu sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.

– 6. prosinca 2017: objavljuje kandidaturu za izbore u ožujku 2018.

You may also like

0 comments