Analiza
Europsko tržište prirodnog plina suočava se s kompleksnim izazovima u travnju 2025. godine, potaknutim kombinacijom globalnih trgovinskih napetosti, ograničene opskrbe i klimatskih uvjeta. Unatoč blagom porastu potražnje u istočnoj Europi prošli tjedan, potražnja za plinom i dalje zaostaje za sezonskim prosjekom, dok niske razine zaliha i geopolitičke nesigurnosti dodatno kompliciraju situaciju.
Europska unija završila je sezonu grijanja 2024./2025. s razinama zaliha plina na samo 34% kapaciteta, znatno ispod prošlogodišnjih 58% i petogodišnjeg prosjeka od 45%. Prema podacima Gas Infrastructure Europe (GIE), skladišta su trenutno ispunjena na 35,58%, što stavlja EU pred težak zadatak postizanja cilja Europske komisije od 90% popunjenosti prije sljedeće zime. Da bi se to ostvarilo, potrebne su najveće neto injekcije plina od 2022. godine. Fleksibilnost u ovim ciljevima već je tema rasprava među članicama EU, jer trenutni uvjeti ukazuju na potencijalne poteškoće.
Visoke količine isporuka ukapljenog prirodnog plina (LNG) i smanjena potražnja stabilizirali su projekcije za ljetno punjenje skladišta, zaustavivši trend rasta očekivanog manjka opskrbe. Prema LSEG-u, osam novih LNG brodova očekuje se u sjeverozapadnoj Europi, što osigurava stabilne isporuke. Norveška, ključni dobavljač, povećala je protok plina za 11 milijuna kubičnih metara dnevno, bez očekivanih prekida zbog održavanja do 25. travnja. Međutim, norveški izvoz u ožujku zabilježio je pad isporuka nafte za 29,5% u odnosu na prethodnu godinu, dok je izvoz plina porastao za 44,2%, iako blaže nego u veljači (85,4%).
Globalni trgovinski rizici, posebice američke carine, značajno utječu na očekivanja potražnje za plinom. Tržišta predviđaju smanjenje potražnje u Aziji, ali i u Europi, posebice u industrijskom sektoru, zbog nagomilavanja carina. Ova nesigurnost dovela je do pada cijena na nizozemskom Title Transfer Facility (TTF), koji je dosegao najnižu razinu od rujna 2024. godine. Prema LSEG-u, nizozemski front-month ugovor pao je za 0,17 eura na 34,50 eura po megavat-satu, dok je britanski day-ahead ugovor smanjen za 1 peni na 83,50 penija po termu. Toplo vrijeme, iznadprosječno za 4-5°C, dodatno smanjuje potražnju, dok snažna opskrba iz Norveške i LNG-a pritišće cijene.
Investicijski fondovi smanjuju izloženost rizičnim aktivima zbog šire tržišne nesigurnosti, što dodatno slabi TTF. Unatoč tome, analitičari ostaju oprezni u reviziji cijena prema dolje, predviđajući zategnuto tržište tijekom 2025. s prosječnom TTF cijenom od 44 eura po megavat-satu. Očekivani udar na potražnju mora biti opipljiv prije značajnijih korekcija prognoza.
Prekid mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine smanjio je izglede za obnovu isporuka ruskog plina Europi putem cjevovoda, čime se uklanja potencijalni rizik daljnjeg pada cijena. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Rusija više neće ovisiti o Zapadu ekonomski, signalizirajući daljnje smanjenje energetske suradnje. Europska komisija, koja je već dva puta odgodila plan, 6. svibnja predstavit će detaljan prijedlog za postupno ukidanje uvoza ruskog plina i nafte, dodatno povećavajući pritisak na diversifikaciju opskrbe.
Norveška, kao glavni izvoznik plina u Europu, suočava se s mješovitom slikom. Unatoč snažnom izvozu plina, ukupna vrijednost izvoza u ožujku pala je za 8,7% u odnosu na veljaču, dok su isporuke nafte i plina pale za 10,2% odnosno 15% na mjesečnoj razini. Izvoz bez energije porastao je za 5,1%, potaknut ribom i morskim plodovima. Trgovinski višak od 60,2 milijarde norveških kruna (5,02 milijarde eura) smanjen je za 7,7% u odnosu na prošlu godinu, što ukazuje na osjetljivost norveške ekonomije na energetske fluktuacije.
Europsko tržište plina balansira između niskih zaliha, globalnih trgovinskih rizika i geopolitičkih napetosti. Snažna opskrba LNG-om i norveškim plinom trenutno stabilizira cijene, ali izazovi popunjavanja skladišta i smanjenje potražnje zbog carina i tople zime ostaju ključni rizici. Tržište će ostati zategnuto u 2025., zahtijevajući fleksibilnost u politici i snažnu diversifikaciju opskrbe kako bi se osigurala energetska stabilnost.
