Plin odlazi prema onome tko najviše plati

Analiza HRT-a

Počela je sezona grijanja. Porasla je potrošnja prirodnog plina, a strelovito rastu i cijene jer, plina jednostavno nema dovoljno. Čak trećina ga Europskoj uniji dolazi iz Rusije. Moskva tvrdi da bi u rješavanju krize pomoglo odobrenje za protok plina kroz kontroverzni plinovod Sjeverni tok 2 prema Njemačkoj.


Bude li zima duga i hladna, računi za grijanje mogli bi biti visoki. Cijena plina nikad u povijesti nije rasla tako nekontrolirano, naglo i u dugačkom razdoblju. Prije nekoliko dana dosegnula je povijesni rekord – vrtoglavih 1937 dolara za 1000 kubičnih metara. Drastično poskupljenje prirodnog plina građani diljem Europe već osjećaju na kućnim režijama.

Na početku godine troškovi su iznosili 192 eura, sad su na 235 eura, a na kraju godine to će biti 296 eura. Skoro 50-postotno poskupljenje u jednoj godini. Ne mogu to razumjeti jer se moja potrošnja nije promijenila, kaže David Garcia iz Francuske.

Europska unija, jedno od najvećih energetskih tržišta na svijetu, zimu dočekuje energetski nespremna, sa spremnicima plina popunjenima manje od 70 posto. Budući da Europska unija 90 posto svojih potreba za prirodnim plinom pokriva iz uvoza, dramatično poskupljenje ključnog energenta izazvalo je zabrinutost među europskim čelnicima. Problem se, kažu ne može riješiti na nacionalnoj razini – potreban je jedinstveni odgovor koji može pokriti različita rješenja.

Više od 70 posto plina na tržištu Europske unije dolazi iz tri zemlje: Rusije, Norveške i Alžira. Iako je najveći dobavljač plina s 37 posto udjela na tržištu Europske unije, Moskva odbacuje sumnje o manipulaciji tržištem. Ruski energetski div Gazprom upozorava da je uzrok nekontroliranom poskupljenju plina liberalizacija tržišta i odustajanje od dugoročnih ugovora.

One zemlje koje su odbile potpisati dugoročne ugovore i odlučile kupiti plin na tržištu danas imaju problema, poručio je izvšni direktor Gazproma Viktor Zupkov.

Mađarska je nedavno potpisala 15-godišnji ugovor s Gazpromom. Budimpešti nije smetalo što plin u Mađarsku više neće stizati preko Ukrajine, nego novim pravcem – Turskim i Balkanskim tokom. Turski tok sagrađen je upravo kako bi se izbjegao tranzit preko Ukrajine, preko koje je svojevremeno stizalo 80 posto ruskog plina u Europu.

Poštujem Ukrajinu, želim sreću ukrajinskom narodu, ali što se tiče pitanja plina, moramo gledati interes mađarskog naroda. I ti ugovori su nam potrebni, a plin nam treba. Budući to nije osigurano sa strane Ukrajijne – idućih 15 godina uvozit ćemo plit s juta, poručio je tada mađarski premijer Viktor Orban.

Još jedan ruski plinovod čeka odobrenje – Sjeverni tok II. Završen je početkom rujna i u posljednjoj je fazi ispitivanja, ali s obzirom na to da još nije dobio potrebne dozvole njemačkih regulatora, pojedini analitičari smatraju da Rusija nije punila svoja skladišta u Europi kako bi ubrzala izdavanje dozvola. Nakon što je Vladimir Putin odobrio dodatne isporuke, cijena plina pala je za 600 dolara.

Uvjek smo tvrdili da je trgovanje plinom rizično i neučinkovito. Ne radi se o satovima, kravatama i donjem rublju. Čak ni nafta se ne može proizvoditi i skladištiti bilo gdje kako bi se dočekala određena situacije na tržištu. Plin naročito, poručio je ruski predsjednik.

Globalna potražnja za plinom u porastu je još od lipnja, kad se ekonomija počela oporavljati, a istočna Azija i Kina počele masovno kupovati svjetske zalihe ukapljenog plina koji u pravilu odlazi onomu tko više plati. Tako je cijenu plina u Europskoj uniji počelo diktirati tržište, baš onako kako je to Europska komisija i priželjkivala, premda nije očekivala tako dramatično poskupljenje.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen napominje kako cijena plina vrtoglavo raste, ali i da pada cijena obnovljivim izvorima energije. Stoga je za EU važno ulagati u obnovljive izvore, dodaje. Procjenjuje se da će se potražnja za plinom povećavati s porastom gospodarske aktivnosti i dolaskom hladnijih dana. Stabilizaciji cijene moglo bi pridonijeti puštanje Sjevernog toka II u promet, koji bi trebao udvostručiti izravni izvoz u Njemačku i osigurati plin za 26 milijuna ljudi.

Europska unija razmišlja o zajedničkim mjerama, zajedničkoj nabavi i zajedničkim skladištima, što nije jednostavan zadatak, pogotovo bez dugoročnih ugovora. Sve analize i dalje upućuju na ovisnost o ruskom plinu u budućnosti, prije svega zbog europske politike prelaska na obnovljive izvore energije, zamjene termoelektrana plinskim te postupnog smanjenja proizvodnje nuklearne energije, donosi HRT.

You may also like

0 comments