Plin nije tranzicijsko gorivo, još će dugo vladati

Konferencija Plin u budućnosti
Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a može pomoći uspostavi boljih odnosa i kvaliteti dijaloga između EU-a i Rusije, rekao je u utorak veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Anvar Azimov na konferenciji “Plin – energent budućnosti”.

Ustvrdivši da i Europa i Rusija gube sankcijama (uvedenima Rusiji zbog Krima), Azimov je na konferenciji u organizaciji Večernjeg lista kazao kako predlaže da se u Hrvatskoj tijekom njezina predsjedanja EU-om u prvoj polovici iduće godine održi međunarodna energetska konferencija koja bi okupila europske i ruske stručnjake i koja bi bila početak dijaloga između dviju strana.

Hrvatska bi tako bila spona koja bi ih ponovno povezala, rekao je Azimov.

Europskim kupcima Rusija godišnje dostavi više od 210 milijardi kubnih metara plina s tendencijom rasta na 240 milijardi do 2030. godine. Azimov je ustvrdio da SAD snažno lobira kako bi u Europi završilo što manje ruskog plina, ali i da energetska sigurnost EU-a ipak dobrim dijelom ovisi o plinu iz Rusije.

Hrvatska je, kao je rekao, “disciplinirana članica EU-a, no trebala bi gledati i svoje interese”. Istaknuo je da “nema problem” s krčkim LNG terminalom, ako ga Hrvatska sama želi. Tvrdi, međutim, da SAD, uz sva svoja lobiranja, nije uložio ni cent u izgradnju tog terminala, ali i da slični terminali u Europi koriste u prosjeku tek jednu četvrtinu svog kapaciteta. Tvrdi da će ruski plin biti jeftiniji od plina iz krčkog terminala.

Siguran je da će se ruska strana uvijek držati ugovora i da isporuka plina nikada neće doći u pitanje. Predstavnik ruskog Ministarstva energetike Dmitrij Semjonov istaknuo je da je Rusija najveći svjetski proizvođač plina te da glavninu potroši za vlastite potrebe. Naglasio je da su fiksne cijene plina, koje svi očekuju i oko kojih svi politiziraju, poželjna ali neprovediva kategorija.

Bivši ministar gospodarstva i direktor Ine, a sada direktor Trade Consultinga Davor Štern smatra da plin nije prijelazno gorivo ka potpuno čistoj energetici, nego će još dugo vladati svijetom. “Kada govorimo o našoj zemlji, ne bih odustao od plina. Dobro je što se provode natječaji za istraživanje nafte i plina u kontinentalnoj Hrvatskoj. Od istraživanja nafte u moru bih odustao”, rekao je Štern.

Mišljenja je da je EU često nepravedan prema Rusiji kao opskrbljivaču Europe energijom te da Hrvatska ponajprije mora gledati svoje interese. Na pitanje treba li nam projekt LNG-a i kako ga učiniti isplativim, energetski stručnjak Igor Dekanić kazao je da nam treba kao element energetske sigurnosti i kao element energetske infrastrukture. “Energetska sigurnost se postiže ako imate više izvora, više pravaca, više energetskih infrastruktura raspoloživih za momentalno djelovanje. U tom smislu nam treba LNG kao element diversifikacije”, smatra Dekanić. Međutim rekao je i da svaka sigurnost košta, pa tako i LNG.

– Plin prati cijenu nafte. U nekakvoj budućnosti, u svijetu u kojem će biti preko 10 milijardi ljudi, mora se vratiti ili starim temeljnim vrijednostima ili izmisliti nešto novo. Kad govorimo o cijenama, one se skoro uvijek formiraju temeljem vijesti. Mi smo po navalom lažnih vijesti, fake news, o tome svi govore. Ja sam iz toga izveo izvedenicu “fake value” – lažna vrijednost. Jedno je cijena, a drugo vrijednost. Nafta je danas, po mom dubokom uvjerenju, na granici najviše cijene koja bi se trebala dopustiti proizvođačima jer je u njoj sadržan toliki profit zbog kojeg cijelo čovječanstvo pati i trpi. To nije dobro ni proizvođačima jer svaka promjena cijene njima ruši njihovo dugoročno ulaganje, perspektivu ulaganja u nova nalazišta. Nama kao potrošačima isto tako ne odgovaraju stalne promjene cijena. Pitanje vrijednosti energije i energenata vrlo brzo će se morati naći na stolu ljudi koji odlučuju u svijetu, rekao je Štern.

Dodao je kako nije zagovornik dogovorne ekonomije, socijalizma, no naglasio je da tržišna ekonomija ima svoje limite.

– Neoliberalizam je pokazao da u tim limitima moramo naći nešto novo kako ne bismo bili žrtve prevelikog apetita. Danas cijene energenata određuje Wall Street, a ne proizvođač. Tu se mora svijet odmaknuti od toga i početi stvari nazivati pravim imenom. Svaka roba ima svoju vrijednost. Ta vrijednost se sastoji od troškova proizvodnje, prerade, transporta itd. Ove basnoslovne zarade preko kojih se milijarde u džepove, nemam ništa protiv Bliskog istoka i šeika, ali su to puste milijarde koje su se tamo slile, to su milijarde koje smo svi mi platili, smatra Štern.

You may also like

0 comments