Analiza
Cijene prirodnog plina u Europi naglo su pale krajem prošlog tjedna za više od 10 %, dosegnuvši 35,2 eura po megavat-satu prema podacima burze ICE – najnižu razinu u posljednjih šest mjeseci. Ovaj pad uglavnom je posljedica novih carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump, na što je Kina uzvratila carinama od 34 % na sve američke proizvode, uključujući energente. To bi moglo značajno smanjiti ili čak potpuno zaustaviti opskrbu američkim ukapljenim prirodnim plinom (LNG) Kini, jednom od najvećih svjetskih kupaca plina. Europa i Azija tradicionalno se natječu za globalne isporuke LNG-a, a smanjenje kineske potražnje za američkim plinom otvara prostor za veću dostupnost tog energenta u Europi.
No, carine bi mogle usporiti globalni gospodarski rast, smanjujući potražnju za plinom. Stručnjaci stoga smatraju da je sada prilika za zemlje poput Ukrajine da uvoze plin i grade zalihe za sljedeću zimu. Futures cijene plina u Europi pale su ispod 35 eura po megavat-satu, dosegnuvši najnižu razinu od rujna, dok Trumpove carine potiču strah od gospodarskog usporavanja i slabije potražnje za energijom. Tržišta su uzdrmana, a cijene nafte i dionica također padaju. Za Europu ovo znači manju konkurenciju za LNG terete upravo kada započinje obnova zaliha nakon hladnije zime. Injekcije u skladišta već premašuju petogodišnji prosjek, a EU razmatra fleksibilnija pravila za skladištenje, dopuštajući odstupanje do 10 % od trenutačnog cilja od 90 % popunjenosti do 1. studenog.
EU istovremeno planira smanjiti ciljeve za kupnju plina, unatoč Trumpovim zahtjevima da Europa potroši 350 milijardi dolara više na američki plin kako bi uravnotežila trgovinski deficit. Sedam zemalja – Francuska, Njemačka, Italija, Austrija, Mađarska, Slovačka i Nizozemska – predvodi inicijativu za smanjenje cilja popunjenosti skladišta s 90 na 80 % u određenim uvjetima, tvrdeći da visoki ciljevi prisiljavaju EU na kupnju skupog plina, često iz SAD-a. Litavski ministar energetike Žygimantas Vaičiūnas ističe da bi veća fleksibilnost bila bolje rješenje u turbulentnim vremenima, posebno jer carine mogu smanjiti industrijsku potražnju.
Europa se sve više oslanja na američki LNG otkako je Rusija 2022. napala Ukrajinu i smanjila opskrbu plinom. Sada, uz prekid veza s Rusijom i gubitak plina koji je dolazio preko Ukrajine, EU mora kupovati više američkog plina. Analitičarka Laura Page iz Kplera napominje da smanjenje ciljeva za skladištenje smanjuje pritisak na uvoz ovog ljeta, što povoljno utječe na cijene. Prema trenutačnom tempu punjenja, skladišta bi do zime mogla doseći samo 78 % kapaciteta, što znači da bi za 90 % EU morala preplaćivati plin.
Trumpove carine, uključujući 20-postotni namet na europski izvoz u SAD, izazivaju predviđanja o industrijskom padu. Analiza ICIS-a procjenjuje da će potražnja za plinom ove godine pasti za 3,6 %, a cijene za 3,5 %. To smanjuje potrebu za gorivom i isporukama LNG-a u Europu, što dugoročno šteti američkim proizvođačima. Iako EU pregovara s Washingtonom o kupnji više LNG-a, ti razgovori nisu urodili plodom, a Trumpov zahtjev od 350 milijardi dolara smatra se nerealnim jer premašuje ukupnu američku proizvodnju plina. U ovim uvjetima Europa traži energetsku neovisnost i niže cijene, dok trgovinski rat dodatno komplicira globalnu energetsku sliku.
