Pleše: Važno je da se formira vlada koja će nam isplatiti našu povišicu

Kako funkcioniraju državne financije bez Vlade? Može li se dovesti u pitanje isplata plaća i mirovina? Analizirali su u Otvorenom s Mislavom Togonalom gosti Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, Boris Cota, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Guste Santini, makroekonomist i u Rijeci Slavko Linić – bivši ministar financija.

Možemo li govoriti o slomu javnih financija?

“Prije svega moramo gledati da javna potrošnja ovisi o gospodarsko rastu i investicijama. Do kraja godine političari imaju dovoljno vremena da se dogovore o formiranju vlasti. Budući da država ima ogroman udjel u nekim tvrtkama, država ima i aktivnu ulogu u ekonomiji. Samo tako možemo spašavati radna mjesta i konsolidaciju financija. Samo državna potrošnja će to dati, a ne uštede. Optimist sam, vjerujem kako ćemo do kraja godine dobiti i Sabor i vladu, Nije realno imati dvije velike koalicije u vladi. Most će se prikloniti jednoj jačoj koaliciji te će time dići investicije. Ne bih volio davati prognoze, ali je Karamarko spremniji popustiti zahtjevu Mosta za stručnog premijera”, rekao je Linić.

Odgovorio mu je Gordan Maras ustvrdivši kako će Hrvatska uskoro dobiti vladu Mosta i koalicije Hrvatska raste:

“Situacija je stabilnija i bolja ako se vlada formira, mislim da će već sljedeći tjedan Milanović biti premijer, tako ćemo moći krenuti u razvoj novog proračuna koji će nam pomoći rasti još i više. Što god da se dogodi, Hrvatska će ispunjavati svoje obveze. Kada bi se prolongiralo nakon ožujka, Sabor će promijeniti zakon o proračunu. Nema brige za hrvatske građane. Mi smo ove godine imali najmanji deficit središnjeg proračuna. Zadužujemo se za taj deficit i za pokrivanje deficita iz starih HDZ-ovih vlada.”

“Što se tiče javnog duga za Hrvatsku optimizma nema. Hrvatska plaća kamatu od 4,3 posto. Mi rastemo 1,5 posto, mi nemamo dovoljno za kamate. Rast gospodarstva bi trebao biti 4,3 posto. Prihodi države trebali bi biti jednaki rashodima. Javni dug raste zbog primarnog deficita. Kamate na javni dug su veće od stope rasta, rast će javni dug. To je učinak grude snijega. Uskoro ćemo postati dio zemalja sa najvećim javnim dugom u svijetu. Zahtjev je sindikata opravdan, a vlada je s tim problemom živjela. Od 1,8 milijardi kuna četrdeset će se posto vratiti u proračun, a bit će i veća potrošnja te će se više vratiti u proračun”, rekao je Cota o stanju javnih finacija.

Odgovorio mu je Boris Pleša ustvrdivši kako je pitanje svih pitanja ono o 6 postotnom povećanju plaća u javnom sektoru.

“Kada smo pregovarali 2009. godine bili smo sretni što smo došli do sporazuma koji je spašavao Hrvatsku. Čekali smo šest godina da si povećamo primanje tj. vraćanje onoga što smo državi dali. Paradoksalna je situacija, mi nemamo što s vladom pregovarati, postoji sporazum. Zaposleni u državnim i javnim službama od 1. siječnja imat će veća primanja. Bilo bi dobro da se formira vlada kako bismo imali s kime razgovarati.”

U raspravu se uključio i Guste Santini:

“Stanje u RH je ozbiljno, ali su resursi veliki. Sad nam još treba politička senzibilnost. Javni dug je kancerogeno tkivo, moramo to rješavati. Ovi izbori su pokazali kako građani žele da u SDP-u i HDZ-u promijene ponašanje. Nama je zadnja šansa 2016. godine da nešto pokrenemo, a 2017. godine nam dospijeva 30 milijardi eura. Bit će katastrofa ukoliko nam padne kreditni rejting. Moramo poslati vjerovnicima jasnu poruku kako smo stabilna vlada. Grčka se zadužuje za preko sedam posto. Mi trebamo mnoge reforme. Državna uprave se ne može reformirati bez deset godina. Moramo povećati neoporezivi dio dohodaka na 5000 godina. Država je neodgovorna prema svojim dugovima. Moderna država ima obvezu povećavati poreznu osnovicu.”

Kako ćemo oporaviti javne financije kad gubimo radno sposobno stanovništvo?

“Iz zemlje nije izašlo 100.000 ljudi, to je ostalo u uhu iz negativne kampanje HDZ-a. Nešto se ljudi vratilo u Hrvatsku. No, to ljudi idu na školovanje, a ne na rad. Ono što mene zadovoljava, mi po kriterijima makroekonomista, imamo pozitivne rezultate po svim kriterijima. Rast javnog duga neće ići brzo kako bi se neki nadali. Mi ćemo uz SDP-ovu stabilnu vladu snažno rasti”, odgovorio je Maras.

Usprotivio se Slavko Linić riječima:

“Previše optimizma gospodina Marasa, najveći problem Hrvatske je mali broj zaposlenih. Mi imamo minus u mirovinskom fondu. Zajedno s kamatama minusi nam svake godine rastu za 30 milijardi kuna. Moramo spašavati svaku tvrtku. Moramo povećati za 15 tisuća radnih mjesta kako bismo pokrili deficit. Ako pokrijemo deficit ne ulažemo u razvoj zbog štednje. Nama cijeli problem leži u mirovinskom fondu. Moramo doći do brojke od milijun i 600 ljudi za rješavanje deficita i razvoj. Do 31. ožujka svi će dobiti svoje mirovine i plaće. Moramo samo premostiti sindikalne zahtjeve za tri mjeseca jer imamo privremeno financiranje.”

“Mi smo spremni razgovarati o svemu, pa i o prolongiranju naših zahtjeva za tri mjeseca. Vidjeli smo da će se dio naših prava vratiti u potrošnju, ali i u državni proračun. Treba biti korektan prema ljudima koji su šest godina čekali. Vjerujem da će se vlada konstituirati i donijeti proračun koji će uračunati naše zahtjeve i naše beneficije”, zaključio je Pleše.

You may also like