Plenković smatra prognoze EK ohrabrujućima, HUP oprezan

Reakcije

Premijer Andrej Plenkovć ocijenio je u četvrtak da zimske ekonomske prognoze Europske komisije Hrvatskoj donose ohrabrujuću poruku, jer je procijenjeni pad BDP-a u 2020. godini manji od očekivanog, a prognoza za 2021. je među tri najbolje u EU-u.

Kako je podsjetio na početku Vladine sjednice, procjena rasta BDP-a na nivou cijele Europske unije za prošlu godinu povećana je s minus 7,4 na minus 6,3 posto, a za Hrvatsku je poboljšana za 0,7 postotnih bodova i to s minus 9,6 na minus 8,9 postotnih bodova.

Poboljšanje za Hrvatsku je po Plenkovićevim riječima prije svega rezultat iz trećeg lanjskog tromjesečja, odnosno turističke sezone tijekom koje je u Hrvatsku došlo znatno više stranih turista nego u druge, konkurentske zemlje.

Što se tiče procjene EK-a za ovu godinu, Plenković je istaknuo da je Hrvatska s procijenjenim rastom BDP-a od 5,3 posto izdan prosjeka cijelog EU-a za koji komisija prognozira rast od 3,7 posto te da je to najbolja prognoza iza Francuske i Španjolske.

Te prognoze su, kako je rekao “ohrabrujuća poruka” jer je pad BDP-a u 2020. godini manji od očekivanog, a prognoza za 2021. je među tri zemlje s najvećim projiciranim rastom.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) trude se držati realizma u vezi hrvatskog gospodarstva i stoga imaju manje optimistične prognoze ovogodišnjeg rasta BDP-a od Europske komisije (EK), navodi se u njihovu komentaru zimskih ekonomskih prognoza EK.

“U HUP-u se trudimo držati realizma u kojem se nalazi hrvatsko gospodarstvo, stoga su i naše prognoze manje optimistične od onih koje daje EK”, poručuju u četvrtak iz HUP-a.

Kako pojašnjavaju, u prilog prognozama ide očekivano dobra turistička sezona i potencijalno smirenje pandemijske krize uzrokovane koronavirusom zbog dolaska cjepiva i sve veće procijepljenosti ukupne populacije.

“S druge strane, nemojmo zaboraviti i na sve druge grane gospodarstva kao i da su trenutno na snazi vrlo stroge mjere koje velikom dijelu poduzetnika ograničavaju ili u potpunosti onemogućavaju rad, što će se zasigurno negativno odraziti i na ukupni rast u 2021., ovisno o tome koliko se situacija produži”, ističe se u komentaru HUP-a.

Iz HUP-a također navode i da bez obzira na mjere koje je Vlada donijela u cilju očuvanja radnih mjesta, one ne mogu zamijeniti rad i stvarno poslovanje na tržištu. Uz to, sve dosad donesene mjere tiču se isključivo pomoći radnicima, dok i dalje ne postoji adekvatan model obeštećenja tj. nadoknade dijela prihoda poslodavcima, napominju poslodavci.

Navode i da potencijalnu prijetnju značajnijem rastu predstavlja i moguće povećanje broja nezaposlenih u trenutku zaustavljanja mogućnosti korištenja potpora za očuvanje radnih mjesta. Naime, i nakon što se mjere ograničavanja i zabrane rada gospodarskim subjektima ukinu, bit će potrebno još neko vrijeme da ti subjekti počnu koliko-toliko normalno poslovati, ističu.

U HUP-u smatraju da čak i kad pandemijska kriza prođe, teško je za očekivati da će se potrošnja vratiti na razinu iz 2019., ali moguće je očekivati njezin umjeren rast ukoliko se ostali uvjeti na tržištu rada normaliziraju.

“Ako se situacija s pandemijskom krizom zaustavi, moguć je i ponovni rast izvoza. Pritom svakako treba naglasiti da je i tijekom krizne 2020. robni izvoz, zajedno s proizvodnim sektorom, pokazao svoju izdržljivost, što će se nastaviti i u 2021. Tu su velika očekivanja i od EU fondova, posebice Mehanizma za oporavak i otpornost, uz čiju pomoć bi se trebale ubrzati investicije i unaprijediti proizvodnja što bi trebalo ojačati konkurentnost izvoznog sektora”, zaključuju iz HUP-a.

You may also like

0 comments