O kadrovskom ekipiranju, prigovorima sa svih strana i rokovima za ispunjavanje očekivanja s premijerom Andrejem Plenkovićem u Banskim dvorima razgovarao je Mislav Bago.
Gospodine predsjedniče Vlade, dobra vam večer. Počnimo s vašim ministrima. Čime vas je to zadužio Goran Marić da u svega par sati od ministra bez portfelja postane ministar koji će već sljedećeg tjedna imati ministarstvo. Upravljanje državnom imovinom jedan je od ozbiljnijih aspekata za gospodarski rast Hrvatske i bitan aspekt za kvalitetno punjenje prihodovne strane državnoga proračuna. Hrvatska je u proteklih 25 godina imala različite institucije, različite modele koji su se bavili državnom imovinom. Kolega Marić kao doktor ekonomskih znanosti ima veliko iskustvo i u tom području. Nakon temeljite analize rada protekle Vlade, dakle one gospodina Oreškovića, uvidjeli smo da je upravo upravljanje državnom imovinom bilo jedno od tri temeljne političke stvari koje je ta Vlada radila. Odlučili smo stoga aktualni Državni ured za upravljanje državnom imovinom transformirati, temeljem budućeg prijedloga Ministarstva uprave, u posebno ministarstvo koje bi se time bavilo, a na njegovom čelu će biti doktor Marić.
Dobro, ali prvo to niste na početku uopće tako prezentirali, govorili ste da će koordinirati državne urede, kao da ima povlašteni status u odnosu na ostale ministre? Ne, naprotiv, nema povlašteni status nego će se baviti onom temom za koju smatram da nam je politički i gospodarski bitna. Ima veliko iskustvo rada u Hrvatskom saboru i na taj način pridonijet će kvalitetnijoj koordinaciji te teme i s drugim ministrima koji u svojoj nadležnosti imaju također dio tih portfelja.
Uz dužno poštovanje, to je dosta loše objašnjenje jer znamo na koji je način postao ministar, kako ste ga branili kad ste prezentirali njegov status, pa do ove situacije kad će voditi praktički megaministarstvo. Ne, nemojte, kakvo megaministarstvo, Državni ured za upravljanje državnom imovinom ima 130 ljudi pa umjesto da imamo na čelu tog tijela državnog tajnika, sad ćemo imati ministra, političara s vrlo velikim iskustvom, koji će kvalitetno pomoći radu Vlade, nastaviti ono dobro što je bilo napravljeno u radu prethodne Vlade i pokušati pridonijeti kvalitetnoj koordinaciji te teme između središnje državne razine i lokalnih razina gdje smo identificirali problem, i to svi koji se time bave jako dobro znaju.
Gospodine predsjedniče, tko će u vašoj Vladi kreirati ili koordinirati ekonomsku politiku? Martina Dalić, ministar financija ili ministar državne imovine? U ovoj Vladi imamo vrlo snažan ekonomski tim.
Ali tko je taj glavni? Pa gledajte, prvo, sve koordiniram ja kao predsjednik Vlade. Imam četiri potpredsjednika, doktorica Dalić koja ima iskustva u Ministarstvu financija…
Uz dužno poštovanje, ali gospodarski segment? Uz dužno poštovanje, ali ja sam predsjednik Vlade. Svi kolege će raditi na gospodarskom programu, financijskim aspektima, pripremi proračuna, provedbi našega programa, i doktorica Dalić, i doktor Zdravko Marić i doktor Goran Marić i doktor Tomislav Ćorić dat će veliki doprinos funkcioniranju i kvalitetnom radu naše Vlade, i očekujem koherentan, jedinstven nastup na provedbi našega programa, a oni svi za to imaju sve reference da daju kvalitetan doprinos.
A ako bude duplih pasova ili ako bude iskakanja iz te priče, što ćete onda napraviti? Neće biti iskakanja, neće biti duplih pasova, neće biti nikakvih problema…
To su i drugi predsjednici govorili u Banskim dvorima. Dobro, pa dopustite, ja sam tek sad imao prvu sjednicu Vlade, u četvrtak, danas smo imali jedan neformalni sastanak, koji je trajao tri sata, vrlo temeljito sam tražio od svih ministara da izvijeste o stanju u svojim resorima, o planovima do kraja godine, o hodogramu za izradu proračuna, o prvoj sjednici Vlade, rezultatima Europskoga vijeća… Vjerujte, nismo stali.
Kad će porezna reforma onda ići na Vladu? Porezna reforma će biti predsstavljena od strane ministra Marića, koji na tome radi već niz mjeseci, zahvaljujem se i njemu i kolegama u prethodnoj Vladi koji su na tome radili. Dakle, riječ je o jednom cjelovitom pristupu, ne vrlo parcijalnom ili pak samo detaljnom, ide se i na reformu poreza na dohodak, poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost, čitavog niza drugih zakona, pa i općeg poreznog zakona. Cilj je rasterećenje poduzetnika, više sredstava od dohotka hrvatskim građanima i prohodnost sustava.
Kad će to biti? Prvu prezentaciju ministar Marić održat će u četvrtak na sjednici Vlade. Nakon toga idemo prema drugim ministarstvima, stručne radne skupine, koordinacije, javna rasprava pa Vlada i Sabor.
Malo sam gledao, naravno, iz Ministarstva financija nisu to demantirali, ali ispada da oni koji imaju veće prihode, šest, sedam tisuća kuna pa naviše, da će oni zapravo najviše profitirati tim poreznim rasterećenjem. Odnosno da će imati veće plaće. Imamo nekoliko aspekata, dakle, to je onaj dio koji se odnosi na porez na dohodak. Ali imate porez na dobit, imate u drugoj godini mandata smanjenje poreza na dodanu vrijednost, dakle čitav niz mjera koje će, kada se u paketu gledaju, ostvariti sve ove ciljeve o kojima sam maloprije govorio.
Što se tiče Ine i MOL-a, kakvo je vaše političko stajalište, treba li nastaviti suđenje ili da se ide razgovarati s mađarskom stranom o nekakvom dogovoru? Vrlo jasno i čvrsto, a to sam rekao i u izbornoj kampanji: svi arbitražni procesi koji traju trebaju ići do kraja, ja ću tražiti jedno temeljito i cjelovito izvješće pravnih zastupnika o aktualnom stanju tog procesa te uključiti sve one stručne i kvalitetne ljude koji postoje u hrvatskoj državi. Budući da je Ina strateška naftna kompanija, oko toga moramo ostvariti konsnzus i jasno zastupati interes, i mislim da je prije svega poštovanje svih onih obveza koje su do sada preuzete, i s mađarske strane i s naše strane, ključno.
Što se tiče “švicaraca”, koji je stav vaše Vlade? Treba li se nagoditi s bankama ili ići na Europski sud kao u nekim drugim zemljama, gdje se, da tako kažem, ide tući? Mi smo tek u jednoj ranoj fazi. Postoji postupak povrede europskog prava, Europska komisija je u ovoj ranoj fazi poslala upit Hrvatskoj, hrvatska Vlada je temeljito odgovorila, objasnila sve razloge donošenja Zakona o konverziji kredita u švicarskim francima, upozorila na jednu praksu koja nije bila niti pravična niti u korporativnom smislu dobra prema aspektu zaštite potrošača, na sve to je temeljito ukazala. A što se tiče ovog spora u Washingtonu, tu postoji na razini Europske unije jedno načelno stajalište da je uopće upitno mogu li se ti sporovi protiv država članica voditi u Washingtonu. Ja ću prije svega sazvati jedan pravni tum. Tu su uključeni prije svega i ministarstva vanjskih i europskih poslova, DORH, Ministarstvo financija, i nakon toga ćemo se nastaviti pripremati za čvrstu i jasnu zaštitu naših interesa i hrvatskog proračuna, rekao je Plenković za Dnevnik.hr
