Uz pet HNS-ovaca, Silvana Hrelju, manjine, bandićevce i čačićevce, Andrej Plenković može doći do većine. Pitanje je može li Vlada sa 78 ili 79 ruku dočekati iduću godinu, no situacija će se mijenjati.
Za formiranje nove većine Andreju Plenkoviću ni jedan hadezeovac ne smije otkazati poslušnost. Dakle, Vladu s HNS-om morat će podržati i Stevo Culej, i Ivan Kirin, i drugi pripadnici desnog krila stranke. S obzirom na činjenicu da je Plenković od svih analitičara proglašen suverenim pobjednikom lokalnih izbora, da je u Splitu dobro prošao njegov Opara, a u Dubrovniku, gradu i županiji, njegovi ljudi, teško je vjerovati da će u stranci doći do pobune. Nezadovoljnici računaju na jesen i krizu koja bi trebala doći s rasulom Agrokora, no to su hipotetske situacije.
Andrej Plenković vjerojatno ne može opet računati na Tomislava Sauchu. Prema nepotvrđenim pričama, HDZ pregovara čak i s nekim zastupnicima, odnosno zastupnicama iz SDP-a, kojima bi izvanredni izbori značili političku smrt. Milan Bandić rekao je da će se nakon drugog kruga lokalnih izbora ispred Plenkovićevih vrata formirati kolona dragovoljaca za novu većinu. Silvano Hrelja rekao je da bi bio uz Vladu ako Andrej Plenković sakupi 80 ruku. No nije jasno što ga sprečava da podrži i Vladu sa 78 ili 79 ruku – njemu je važno jedino da on nije vlasnik odlučujućeg mandata.
Dio haenesovaca jučer je počeo razmatrati i ideju o manjinskoj vladi, podržavanju Andreja Plenkovića bez preuzimanja ministarstava.
– Mi smo ionako ranjeni i novi izbori bi nas ubili, jednako kao što bi nas ubila i koalicija s HDZ-om. No zato baš ako moramo birati, možda manjinska Vlada ne bi bila najgora ideja jer bi ostavila mogućnost da onaj koji dođe nakon Vrdoljaka može dizati stranku na terenu – rekao je za 24sata jedan član predsjedništva HNS-a, koji smatra da bi ta ideja možda mogla spriječiti raskol u stranci.
– Ne treba nam da pet zastupnika ostane na jednoj, a četiri na drugoj i slično. Volio bih da odluku, kakva god bila, donesemo jednoglasno i da svi stanemo iza nje. Upravo zato možda ova odluka o manjinskoj Vladi bude neki dogovor – rekao je sugovornik iz predsjedništva stranke.
No teško je vjerovati da bi Vesna Pusić i Anka Mrak Taritaš prihvatile i takvu odluku. One kategorički odbijaju HDZ, pišu 24sata
Situacija u predsjedništvu HNS-a
Treba li HNS ući u Vladu s HDZ-om, pitanje je koje je podijelilo vodstvo HNS-a. Prema informacijama više izvora iz stranačkog vrha, omjer snaga onih koji su za koaliciju s HDZ-om i onih koji su protiv izjednačen je, odnosno osmero članova Predsjedništva za sada je protiv, a osmero ih je sklono podržati Andreja Plenkovića.
No ima i onih koji kažu da Vrdoljak ipak ima većinu za “preslaganje” u vrhu i da će puno više od osmero članova Predsjedništva podržati ulazak u Vladu. I oni koji su protiv te opcije ne kriju da je do današnje sjednice Predsjedništva svašta moguće, pa i da se omjer snaga za koaliciju s HDZ-om i protiv nje promijeni. No ne drastičnije pa smatraju da su realna samo dva scenarija.
Prvi je da stranka odbaci opciju koaliranja s HDZ-om, da predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak podnese ostavku jer nije uspio u svojem naumu i da se što prije raspišu unutarstranački izbori u stranci, a drugi je scenarij da se odluči ići u koaliciju s HDZ-om, što će automatski značiti i podjelu stranke na dva dijela jer za neke članove HNS-a to je, kako kažu, ipak prevelik zalogaj. HNS-ovci skloni podršci HDZ-u kažu da bi se time izbjegli novi izbori koji ne bi ništa promijenili.
Naveliko se u HNS-u govori i o resorima koje im je HDZ, navodno, obećao dati u zamjenu za podršku. Riječ je o resorima obrazovanja, pravosuđa i graditeljstva. Nagađa se i o imenima koja bi te resore vodila. Pero Lučin i Boris Jokić spominju se u kontekstu obrazovanja, iako su obojica ranije kazala da ih to ne zanima.
Za pravosuđe je u igri sudac Vrhovnog suda Ranko Marjan, dok bi graditeljstvo navodno dobio netko iz varaždinskog ili dubrovačkog HNS-a kako bi ih se umirilo zbog gubitka izbora. Sam šef HNS-a Ivan Vrdoljak je kazao da je spreman staviti svoj mandat na raspolaganje o čemu će, kaže, odlučiti stranačka tijela, piše Večernji list.
