Analiza IJF-a
Hrvatska je od 2022. do 2025. godine uložila oko 6,4 milijarde eura u mjere za obuzdavanje rasta cijena energenata, uključujući sniženi PDV, zamrznute cijene struje i plina te subvencije energetskim tvrtkama. Ove intervencije, posebice nakon energetskog šoka izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu, uspješno su stabilizirale cijene i zaštitile kućanstva od naglog rasta troškova života. Ipak, Vlada je u ožujku 2025. produljila ključne mjere, odgađajući povratak tržišnom određivanju cijena energenata.
Kratkoročno, vladine mjere očuvale su kupovnu moć građana, ublažile inflaciju i osigurale socijalnu stabilnost, sprječavajući lančani rast troškova. Međutim, dugoročna održivost ovih mjera upitna je jer subvencije opterećuju proračun, povećavaju deficit i uzrokuju gubitke energetskim tvrtkama poput HEP-a. Univerzalne subvencije također dovode do neučinkovite potrošnje energije i pogoduju više imućnijim kućanstvima koja troše više.
Osim fiskalnog pritiska, subvencioniranje fosilnih goriva koči zelenu tranziciju jer smanjuje poticaj za ulaganja u obnovljive izvore i energetsku učinkovitost. Europski primjeri, poput Poljske i Mađarske, pokazuju kako dugotrajne subvencije izazivaju pretjeranu potrošnju i narušavaju tržišne signale. Institut za javne financije preporučuje Hrvatskoj da iskoristi razdoblje stabilizacije za ukidanje univerzalnih subvencija i usmjeri potporu na najugroženije građane, uz jasne kriterije i rokove.
