Piketty ima novu knjigu, intenzivirat će raspravu o nejednakosti

Analiza Ekonomskog Laba
Thomas Piketty, poznati francuski ekonomist, ima novu knjigu. Engleski prijevod bit će dostupan u ožujku, a i u hrvatskim medijima već su objavljeni neki izvadci iz knjige.

Za očekivati je stoga kako će se u javnosti priča o nejednakosti ponovno intenzivirati, a iako smo na Labu već pisali o stanju i kretanju siromaštva i nejednakosti raspodjele dohotka u Hrvatskoj, pogledajmo neke podatke koji su nedavno objavljeni, piše Ivica Brkljača za Ekonomski lab.

Pogledajmo što se događa s dohotkom kućanstava. DZS je krajem godine objavio Anketu o dohotku stanovništva (provedenu 2018.). U tekstu s Laba vidimo kako je prosječni dohodak u Hrvatskoj od 2015. do 2018. porastao za 18,7%, a medijalni za još viših 19,4%. To su relativno visoke stope u uvjetima niske inflacije, što nam kazuje da je došlo do osjetnog realnog rasta dohotka kućanstava.

Rast BDP-a, koji traje od 2015., itekako se osjetio u svakodnevnom životu građana, a kada vidimo da je medijan rastao brže od prosjeka  možemo zaključiti kako je dosadašnji gospodarski rast u Hrvatskoj zapravo bio inkluzivan. Teze o tome kako 3,2 milijuna građana od rasta gospodarstva nije imala ništa ili je imala vrlo malo, pokazuju se potpuno promašenima. Pokazuje se kako niti oni prigovori da porezna rasterećenja (koja su provedena u tri kruga) idu u korist samo bogatima i da će doći do dodatnog raslojavanja stanovništva, ne drže vodu.

Hrvatska, zapravo, nema izraženijih problema što se tiče nejednakosti dohotka. Prema najpoznatijoj mjeri nejednakosti dohotka, Ginijevom koeficijentu, Hrvatska stoji solidno u usporedbi s drugim zemljama EU i nalazi se u sredini poretka. Što se tiče siromaštva, nakon što su u periodu krize pokazatelji siromaštva rasli, ulaskom u EU negativni se trend zaustavio, dok su posljednjih godina pokazatelji siromaštva u izraženijem padu.

Unatoč recentnom padu, stopa teške materijalne deprivacije i dalje je prilično visoka odnosno viša je nego u EU28 prosjeku (8,6% vs. 5,9%). No, uzimajući u obzir stupanj razvoja, Hrvatska zapravo dobro stoji po tom pitanju.

To nam govori kako je značajnije smanjenje siromaštva u RH, pri ovoj razini BDP-a, teško moguće postići . Jasno je kako je u ovom trenutku najbolja socijalna mjera za Hrvatsku, prije svega, snažniji gospodarski rast – tim više što vidimo kako s rastom BDP-a i poreznim rasterećenjima dohotka nejednakosti u Hrvatskoj nisu rasle, dapače, stoji u analizi Ivice Brkljače za Ekonomski lab.

You may also like

0 comments