Europljani smatraju militantnu skupinu Islamsku državu najvećom prijetnjom s kojom su suočene njihove zemlje, veću od klimatskih promjena, gospodarske nestabilnosti i izbjeglica, pokazalo je ispitivanje javnog mišljenja koje je proveo istraživački centar Pew.
Ispitanici u devet od 10 europskih zemalja su izjavili da smatraju Islamsku državu najvećom opasnošću, a 93 posto Španjolaca i 91 posto Francuza nazvalo je tu skupinu “glavnom prijetnjom”, pokazali su rezultati ispitivanja.
Većina ispitivanja je provedena u travnju, mjesec dana nakon što su militanti odani Islamskoj državi ubili 32 osobe u zračnoj luci i metrou u Bruxellesu. Izvješće Pewa objavljeno je u ponedjeljak, dan nakon pokolja u noćnom klubu u Orlandu. Napadač koji je ubio 49 ljudi rekao je prije toga da je odan Islamskoj državi. Grčka, koja pokušava obnoviti rast nakon sedam godina recesije, jedina je zemlja u kojoj ispitanici nisu naveli Islamsku državu kao glavnu prijetnju. Umjesto toga, 95 posto Grka kaže da globalna gospodarska nestabilnost predstavlja najveću prijetnju njihovoj zemlji. Ispitavanjem su bile obuhvaćene Italija, Grčka, Francuska, Mađarska, Njemačka, Nizozemska, Poljska, Španjolskoj, Švedska i Velika Britanija.
Rezultati ankete koju je proveo washingtonski Istraživački centar Pew pokazali su da se 48% Europljana izjašnjava u korist suradnje s Moskvom. Većina stanovništva deset vodećih zemalja Europske unije ne odobrava politiku EU prema Rusiji i smatra da je s Moskvom bolje održavati dobre gospodarske odnose nego pokušavati na nju izvršiti pritisak. O tome svjedoče rezultati novog međunarodnog istraživanja koje je organizirao Istraživački centar Pew sa sjedištem u Washingtonu, predstavljeni u glavnom gradu SAD-a, piše TASS.
Istraživanje je provedeno u travnju i svibnju ove godine i u njemu su sudjelovali ispitanici iz Velike Britanije, Mađarske, Njemačke, Grčke, Španjolske, Italije, Nizozemske, Poljske, Francuske i Švedske. Prema riječima organizatora, oni čine oko 82 posto ukupnog BDP-a Europske Unije i oko 80 posto populacije EU. Rezultati ankete pokazuju da politiku EU prema Rusiji ne odobrava u prosjeku više od polovice ispitanika – 51%, dok se s njom slaže 33%. Važno je napomenuti da je postotak negativnih odgovora u svim zemljama bio viši, iako su omjeri bili različiti u različitim zemljama.
Sličan obrazac pokazao se i u odgovorima na pitanje “što je važnije – pokazati odlučan stav prema Rusiji u vanjskopolitičkim neslaganjima ili održavati snažne gospodarske odnose s Rusijom”. Većina Europljana (48%) izjasnila se u korist suradnje s Moskvom. Protiv suradnje izjasnilo je 43%.
Međutim, oko tog pitanja nije postojao konsenzus. Četiri zemlje – Grčka, Mađarska, Italija i Njemačka – jednoznačno su se izjasnile u korist čvršćih gospodarskih odnosa s Rusijom. U Grčkoj se za to izjasnilo 89% ispitanika. U tri su zemlje – Francuskoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji – glasovi bili podijeljeni gotovo ravnomjerno, s razlikom od 1% (Francuzi i Poljaci ukorist Rusije, Britanci protiv). Samo je velika većina Šveđana bila naklonjenija rigoroznoj politici EU (71%).
Istraživanje nije potvrdilo tezu o raširenom strahovanju Europljanja po pitanju “ruske prijetnje”. U gotovo svim zemljama (osim Poljske) za takav se stav izjasnila tek četvrtina do trećine ispitanika. Umjesto toga, Europljani su zabrinuti zbog “uspona Kine kao svjetske sile”, a zemlje poput Grčke i Španjolske i zbog “moći i utjecaja SAD-a” u svjetskim poslovima.
Europljani kao glavnu prijetnju vide uspon ekstremističke Islamske Države, globalne klimatske promjene, nestabilnost svjetskog gospodarstva i cyber-napade. Što se migrantske krize tiče, mišljenje je podijeljeno i između različitih zemalja (Poljska, Mađarska, Grčka i Italija zabrinutije su od Nizozemske, Njemačke i Švedske) i prema ideološkom karakteru (desne političke snage sile zabrinutije su od lijevih).
