Papa Franjo je u srijedu zatražio oprost u ime Crkve zbog nedavnih skandala koji su potresli “Rim i Vatikan”, premda nije potpuno jasno na što je mislio. “Htio bih, u ime Crkve, zatražiti od vas oprost za sablazni koje su se u zadnje vrijeme dogodile u Rimu i u Vatikanu”, rekao je na početku opće audijencije, bez drugih pojedinosti. “Tražim oprost”, istaknuo je pred tisućama hodočasnika okupljenih na Trgu svetog Petra. “Nije moguće da sablazni ne dođu, ali jao onome po kome dolaze!”, rekao je prenoseći rečenicu Svetog Pisma.
Vatikan su ovih dana potresle afere o kojima su mediji naširoko pisali, poput priznanja homoseksualnosti poljskog prelata iz Kongregacije za nauk vjere Krzysztofa Charamse, dan prije početka sinode o obitelji. Tu je i afera s bivšim poljskim nuncijem Jozefom Wesolowskim koji je pronađen mrtav – po nalazima obdukcije riječ je o prirodnoj smrti – a trebao je biti prvi prelat kojemu bi se u Vatikanu sudilo za pedofiliju. Ovih dana je u javnost izašla i informacija o pobuni nekolicine konzervativnih kardinala koji su kritizirali način rada sinode koja još traje, što je dodatno oslabilo Papu. I Franjini prethodnici, Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. zatražili su oprost u ime Katoličke Crkve. Prvi za holokaust i inkviziciju, a drugi za pedofiliju među svećenstvom.
Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić ustvrdio je u srijedu u beogradskom tisku kako mu je papa Franjo prilikom nedavnog susreta rekao da ne želi neslogu u kršćanstvu zbog kanonizacije kardinala i nadbiskupa zagrebačkog u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske Alojzija Stepinca, te da bi Stepinac “bio prvi svetac kojeg ne bi priznala Srpska pravoslavna crkva”. “Papa mi je rekao kako nije njegova želja da dođe do neslaganja u kršćanstvu i da bi Stepinac bio prvi svetac kojeg ne bi priznala SPC te da on ne želi takav odnos u kršćanstvu”, izjavio je za beogradski Blic od srijede srbijanski predsjednik, koji je u rujnu posjetio Vatikan i sastao se s papom Franjom.
Nikolić je za Blic rekao da je s papom Franjom “bila jedna od glavnih tema” razgovora postupak kanonizacije Stepinca nakon što je već “izvršena njegova beatifikacija i s tim u vezi pritisak Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj da se taj postupak okonča čim prije”. “Izložio sam svoje viđenje uloge kardinala Stepinca i katoličkog svećenstva u NDH, i na teret stavio, ako ne izravno sudjelovanje u zločinima, a ono makar šutnju pred onim što se događalo”, rekao je Nikolić dodavši kako je Papi „pobrojao i katoličke svećenike koji su izravno ubijali Srbe, Židove i Rome, a NDH označavali kao državu dvije vjere, rimokatoličke i islamske“.
Nikolić kaže kako je zahvalio Papi na činjenici da “jedno pitanje, koje je isključivo u nadležnosti Rimokatoličke crkve, rješava formiranjem zajedničkog povjerenstva sa Srpskom pravoslavnom crkvom” istaknuvši da je na njega posebice ostavila dojam Papina izjava da on “ne žuri” te da se složio s njegovom konstatacijom da je “kršćanima danas potrebno međusobno razumijevanje i sloga” .
Blic danas navodi i da je “odnos Vatikana sa srpskom državom i crkvom “ne samo na uzlaznoj liniji, već je i mnogo bolji nego odnos Svete Stolice s Zagrebom i tamošnjom Katoličkom crkvom”. List navodi kako je “za hrvatsku vladu i crkvu najiritantnija činjenica da Vatikan još nije proglasio za sveca Alojzija Stepinca, koji je tijekom Drugog svjetskog rata bio kardinal i zagrebački nadbiskup”, te da “susjedi kao izravno odgovorne za to vide SPC i vlast u Srbiji”.
Blic prenosi riječi neimenovanog vladike SPC, upućenog u odnose i dijalog SPC i Vatikana, koji je ustvrdio da je po ocjeni Svete Stolice “Katolička crkva u Hrvatskoj … isuviše nacionalna i okrenuta državi” te dodao da “stoga papski nuncij u Hrvatskoj sređuje stanje u tamošnjoj crkvi, a neki od poteza dirigiranih iz Vatikana su i smjene nekoliko biskupa koji su bili desna struja u Crkvi”. Istodobno, tvrdi isti izvor, Vatikan ima interes popraviti odnose sa SPC i ostalim pravoslavnim crkvama a jedan od ključnih razloga je, kako navodi, ugroženost kršćanskog svijeta od radikalnog islama.
Kad je riječ o Stepincu, vladika SPC kazao je za list da su osim iz SPC, u Vatikan stigle i reakcije patrijarha ekumenskog te poglavara jeruzalemske i ruske crkve. Također ističe kako je “status Stepinca postavljen kao pitanje između pravoslavlja i Vatikana, a ne između Srba i Hrvata” ustvrdivši da je “pitanje kanonizacije Stepinca povezano s pitanjem kanonizacije pape Pija 12 u vrijeme Drugog svjetskog rata” kojoj se, kaže, “protive Židovi i oni od toga neće odustati”.
Srbijanski predsjednik Nikolić razgovarao je 11. rujna u Vatikanu s poglavarom Rimokatoličke crkve papom Franjom o izbjegličkoj krizi, protivljenju Srbije prijemu Kosova u UNESCO te formiranju mješovitog povjerenstva Srpske pravoslavne crkve i Rimokatoličke crkve koje bi razmatrala povjesne činjenice o ulozi kardinala Alojzija Stepinca u nekadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
