Papa Franjo u subotu će navečer po srednjoeuropskom vremenu stići na Kubu i početi svoj deseti inozemni pohod koji će ga kasnije još odvesti u tri američka grada i sjedište UN-a i biti njegovo najsloženije putovanje dosad.
Papa Franjo imao je mnogo vremena da se pripremi za devetodnevni pohod na Kubu i u Sjedinjene Države – tijekom ljeta nije držao opće audijencije, nije bilo putovanja, obaveze su bile rijetke. Kuba i SAD, međutim, “itekako su bile važan dio njegova ljeta”, rekao je glasnogovornik Vatikana Federico Lombardi. Riječi kojima će se Franjo obratiti kubanskom predsjedniku Raulu Castru, njegovu američkom kolegi Baracku Obami i sudionicima Opće skupštine UN-a, između ostaloga, moraju biti pažljivo sročene. Naposljetku, cijeli je svijet nestrpljiv da ih čuje.
Bit će to deseti Franjin odlazak izvan Italije, prvi na Karibe i u Sjevernu Ameriku. Nakon odlazaka u Aziju, Južnu Ameriku i istočnu Europu, u zemlje koje je Franjo sam nazvao “periferijama”, Papa prvi put dolazi u posjet supersili. Ne računajući kratak posjet Europskom parlamentu u Strasbourgu lani, SAD je prva zemlja skupine G7 u kojoj će boraviti. Prethodni četverodnevni boravak na Kubi nije slučajan. Vatikan je prošle godine posredovao u zatopljenju odnosa Havane i Washingtona nakon više od pola stoljeća neprijateljstava. Dvije zemlje u srpnju su napokon obnovile i diplomatske odnose. “Činjenica da je Franjo obje zemlje svrstao u jedno putovanje nedvojbena je poruka. To je još jedan napor da ih približi”, rekao je otac Bernd Hagenkord s Vatikanskog radija.
Franjo ni kao Jorge Mario Bergoglio, osim jednosatnog tranzitnog boravka u zračnoj luci, nikada nije bio na Kubi. Kuba nije formalno nikada zabranila religiju, ali je službeno desetljećima bila ateistička zemlja. U praktičnom životu ateizam je bio uvjet za članstvo u kubanskoj komunističkoj partiji pa je posljedično i vjerski zanos u zemlji oslabio. Božić je desetljećima bio radni dan, ali se to promijenilo nakon povijesnog posjeta Ivana Pavla II. 1998. godine, što je makar simbolično pokazalo papinski utjecaj. Nakon posjeta Benedikta XVI. i Uskrs je dodan popisu državnih praznika.
Braća Castro, koji su obojica kršteni i odgojeni u katoličkom duhu, ali su Crkvi okrenuli leđa poslije revolucije 1959., zadnjih su joj godina otvorili vrata i počeli dijalog s crkvenim vlastima. Unatoč blažem tonu prema religiji, mnogi analitičari smatraju da braća Castro nisu doživjela duhovnu obnovu nego naprosto vode ‘realpolitiku’ u sporom i opreznom, ali neizbježnom procesu promjena na Kubi poslije završetka Hladnog rata. “Ako Papa nastavi govoriti kao što govori, vratit ću se u Katoličku Crkvu. Ne šalim se”, rekao je Raul Castro nakon sastanka s Franjom u svibnju u Vatikanu.
Raul Castro i Papa će formalno razgovarati u nedjelju u Havani. Raul je kazao da je veliki Franjin obožavatelj i obećao je da će biti na svakoj njegovoj misi na otoku. A bit će ih tri u četiri dana. Prva u nedjelju na Trgu revolucije u Havani, druga u istočnom gradu Holguinu, a treća u Santiagu u utorak u svetištu Gospe od Milosrđa. Kuba je devedestih godina iz ateističke postala svjetovna država, a otkako je Raul preuzeo upravljanje državom od bolesnog brata Fidela, Rimokatolička Crkva postala je partner u razgovorima s vladom.
Godine 2010. Crkva je ishodila oslobađanje brojnih zatočenih disidenata i doslovce je jedini priznati društveni čimbenik kojem je dopušteno da, do određene razine, iznosi zabrinutosti zabranjene političke oporbe. Takva uloga posrednika nije lagana. Kada je Benedikt XVI. bio na otoku oporbenjaci su se žalili da za njih nije imao vremena. Tri godine kasnije ugledna disidentska skupina Žene u bijelom pokušava se sastati s Franjom, ali se pretpostavlja da im kubanske vlasti to neće dopustiti. “Bilo bi dobro da Sveti Otac to zna”, rekla je Berta Soler, čelnica Žena u bijelom.
Kuba je dosad oslobodila 3522 zatvorenika u povodu Franjina posjeta, ali nijednog od njih oporba ne smatra političkim zatvorenikom. Vatikan također šalje zbunjujuće signale. Glasnogovornik Lombardi rekao je da će se Franjo, najvjerojatnije u nedjelju, sastati s onemoćalim Fidelom Castrom, ali da je sastanak s disidentima teže organizirati. “Okolnosti na Kubi zahtijevaju da Papa upotrijebi sve svoje diplomatske vještine”, napisala je poznata kubanska blogerica Yoani Sanchez. Glasnogovornik kubanske biskupske konferencije Orlando Marquez rekao je da od Franjina dolaska ne treba imati prevelika očekivanja. “Ljudi često očekuju previše. Promjene kakve donosi papinski posjet vide se na dulji rok”.
Papa će s Kube preseliti u Ameriku utorak navečer po srednjoeuropskom vremenu. U zračnoj bazi Andrews dočekat će ga predsjednik Barack Obama. Dan poslije njih će dvojica razgovarati u Bijeloj kući, a Franjo će popodne predvoditi prvu kanonizaciju na američkom tlu, svetim će biti proglašen kalifornijski misionar iz 18. stoljeća Junipero Serra. U četvrtak će Franjo postati prvi papa koji će se obratiti zastupnici oba doma američkog Kongresa. U petak će se obratiti Općoj skupštini UN-a, posjetiti Ground Zero u New Yorku, školu u Harlemu, provesti se Central Parkom i držati misu u Madison Square Gardenu.
U subotu i nedjelju Franjo će biti u Philadelphiji na svjetskom susretu obitelji. Nije poznato hoće li se Papa sastati sa žrtvama svećeničkog zlostavljanja u Americi. Vatikan takve susrete ne najavljuje unaprijed nego o njima izvještava tek naknadno. Na pitanje novinara ima li izgleda da takav sastanak, Lombardi je odgovorio: “S ovim papom ništa nije isključeno”. U SAD-u će ukupno imati 18 govora, ali samo će četiri biti na engleskom. Franjo je uvježbao engleski, kaže otac Lombardi, ali mu se naprosto jednostavnije izražavati na materinskom španjolskom.
Dva važna govora će biti na engleskom. Obraćanje u Bijeloj kući i pred oba doma Kongresa. I na mjestu rušenja tornjeva blizanaca u New Yorku pomolit će se na engleskom jeziku. Lombardi je rekao da Vatikan nije primio neke posebne prijetnje tijekom Papina posjeta Americi i da će se “Franjo kretati kao što uobičajeno to radi”. Ali će sigurnosne mjere biti iznimne, posebno zato jer se Papin dolazak poklapa s Općom skupštinom UN-a. U osiguranju će sudjelovati pedesetak američkih sigurnosnih agencija, od mjesnih do nacionalnih, od tajne službe i FBI-ja, njujorške policije i vatrogasaca, hitnih službi, obalne straže do carinika.
