Pao ukupan broj kredita u Hrvatskoj

Vrijednost ukupnih kredita u kunskoj protuvrijednosti krajem svibnja ove godine iznosila je 281,8 milijardi kuna, što je 0,2 posto više nego krajem travnja, ali i 0,4 posto manje u odnosu na svibanj lani, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), pri čemu je zamjetan porast kunskih, a pad deviznih i kredita uz valutnu klauzulu.

U svibnju je vrijednost ukupnih kredita povećana za 662 milijuna kuna ili 0,2 posto prema travnju, dok je na godišnjoj razini pala za 1,14 milijardi kuna ili 0,4 posto, zabilježivši smanjenje već treći je mjesec zaredom. Time je, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), u svibnju i treći mjesec za redom zabilježen godišnji pad kunskog izraza kredita. Taj je trend isključivo posljedica nastavka pada deviznih kredita, koji uključuju i kredite uz valutnu klauzulu, ističu analitičari RBA te podsjećaju da godišnji pad deviznih kredita kontinuirano traje od siječnja 2014. Oni su u svibnju ove godine ukupno iznosili 205,8 milijardi kuna te su bili za 1,8 milijardi ili 1,4 posto niži u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Kunski krediti, koji čine 27 posto ukupnih kredita, u odnosu na kraj svibnja 2014. zabilježili su, pak, rast od 1,9 milijardi kuna, tj. 2,6 posto. Obzirom da se 73 posto ukupnih kredita odnosi na valutne, kažu iz RBA, blage promjene domaće valute u odnosu na euro, odnosno aprecijacija od svega 0,1 posto imala je blagi utjecaj na nominalna kretanja. S druge strane, dodaju, domaća je valuta razmjeno snažno oslabjela u odnosu na franak i na mjesečnoj i godišnjoj razini (1,4 i 18 posto), čime je potaknut rast kunskog iskaza ukupnih kredita na mjesečnoj razini te ublažen godišnji pad kunskog iskaza ukupnih kredita.

Promatrajući prema sektorima, najveći doprinos mjesečnom rastu ukupnih kredita dolazi od plasmana kredita središnjoj državi i sektoru kućanstva, dok je sektor nefinancijskih trgovačkih društava zabilježio mjesečni pad. Krediti središnjoj državi iznosili su krajem svibnja 52,4 milijarde kuna i bili su za 473 milijuna kuna, odnosno 0,9 posto viši nego krajem travnja, ali i 976,4 milijuna kuna (1,8 posto) niži nego krajem svibnja lani.

Iz RBA pritom ističu kako je u razdoblju od ožujka do svibnja primjetan trend smanjenja kredita središnjoj državi na godišnjoj razini, što je moguća posljedica činjenice da je u ožujku država s ciljem podmirenja svojih obveza izdala i euroobveznicu. Krediti sektoru kućanstva krajem svibnja iznosili su, pak, 128,3 milijardi kuna, što predstavlja rast za 342,3 milijuna kuna ili 0,3 posto u odnosu na travanj, kao i porast za 1,4 milijarde kuna ili 1,1 posto u odnosu na prošlogodišnji svibanj.

Krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava, odnosno poduzećima, u svibnju su, pak, smanjeni za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec te za 2,3 posto prema istim mjesecu lani te su krajem svibnja iznosili 92,3 milijarde kuna. Tako je i 36. mjesec zaredom zabilježena negativna godišnja stopa rasta potvrđujući nastavak u razduživanja ovog sektora prema domaćim bankama, ističu iz RBA. “U nastavku godine ne očekujemo značajnije promjene iznosa kredita. Razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada ograničavajući su čimbenici rasta potražnje za kreditima sektora stanovništva. Potražnja za kreditima domaćih poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom dok je dio poslovnih subjekata iskoristio priliku povoljnih uvjeta na inozemnim financijskim tržištima”, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.

You may also like

0 comments