[vc_row][vc_column width=”1/3″]Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju srpnja 281,6 milijardi kuna, što je 2,5 milijardi ili 0,9 posto manje nego mjesec dana prije, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) koji očekuju nastavak pozitivnih kretanja, unatoč riziku od jamstava Uljanik Grupi.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]U odnosu na kraj 2017., dug opće države na kraju srpnja bio je niži za 1,7 milijardi kuna ili 0,6 posto, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB). U odnosu na srpanj prošle godine, javni dug je stagnirao. Pritom je vanjska komponenta duga na godišnjoj razini bila viša za 2,2 milijarde kuna ili 2,1 posto, te je dosegnula 105,15 milijardi kuna.[/vc_column][/vc_row]
Unutarnja komponenta duga smanjila se, pak, za 2 milijarde kuna ili 1,1 posto, na 176,5 milijardi kuna, navodi se u analizi, objavljenoj u ponedjeljak. „Iako do kraja godine očekujemo nastavak povoljnih trendova u dinamici kretanja javnog duga, uz udio javnog duga u BDP-a na razini oko 78 posto na kraju 2018., negativan rizik proizlazi iz novonastalih okolnosti vezanih za Uljanik Grupu”, ističu analitičari RBA.
Objašnjavaju da se u ovom polugodištu mogu očekivati povećani izdaci na jamstvenoj pričuvi, kao rezultat plaćanja obveza po protestiranim jamstvima od strane naručitelja i financijskih institucija za uplaćene avanse i obveze po kreditima, za koje je Hrvatska izdala jamstva, a u svrhu izgradnje brodova koje Uljanik Grupa neće biti u mogućnosti isporučiti.
Prema službenim informacijama, ukupna izloženost države po glavnici prema Uljanik Grupi iznosi 4,3 milijarde kuna ili oko 1 posto BDP-a, pri čemu se do kraja ove godine očekuju minimalna plaćanja u iznosu od 2,3 milijarde kuna, uvećano za kamate i naknade.
Navedeni iznos mogao bi se dodatno uvećati u slučaju daljnjih otkazivanja brodova. „Takav scenarij doveo bi do jednokratnog povećanja kapitalnog transfera na strani rashoda proračuna, što bi dovelo do pogoršanja salda općeg proračuna i time umanjilo fiskalni prostor za druge mjere koje se financiraju iz državnog proračuna, a ujedno utjecalo i na kretanje javnog duga”, ističu analitičari RBA.
Međutim, zaključuju da će čak i u takvom scenariju kretanja proračunskog salda ostati relativno povoljna, što će, uz nastavak projiciranog gospodarskog rasta, omogućiti daljnji pad omjera javnog duga u BDP-u.
[quote_box name=””]
U Rijeci će se radnici brodogradilišta 3. maj u ponedjeljak u 10.15 okupiti na prosvjednom maršu koji počinje ispred brodogradilišta, a nastavit će se u središtu Rijeke na Trgu 128. brigade u podne i pet minuta.
Radnici od nove Uprave traže ne samo plaću za rujan i smjenu direktora Maksimilijana Percana, već i deblokadu računa koji je blokiran već 74 od mogućih 120 dana za pokretanje stečaja. Juraj Šoljić, predsjednik sindikalnog odbora za N1 najavio je prosvjedni marš. Očekuju da će se radnicima priključiti i građani Rijeke. Prosvjed je apel Vladi koja je suodgovorna za stanje u 3. maju, rekao je. Najodgovornija je, podsjetio je, Uprava Uljanika. Žele, kaže, sudjelovati u izradi plana restrukturiranja. ”Nadam se velikom broju građana Rijeke koji će nas doći podržati”, dodao je uoči prosvjeda.
Od nove Uprave Uljanik grupe radnici riječkog brodogradilišta traže definiranje načina povrata pozajmice Uljaniku, koja je sada zbog kamata narasla na 603 milijuna kuna. Traže zaista aktivnu ulogu u modelu restrukturiranja brodogradilišta te upoznavanje sa svim konkretnim i potencijalnim strateškim partnerima. Službeno, tu je ponuda talijanskog Fincantierija, a neslužbeno, kažu, postoje još dvije ponude iz Njemačke i Nizozemske. Radnicima 3. maja cilj je očuvanje svakog radnog mjesta i postupno osamostaljenje od Uljanika, javlja Ribarović.
Gradonačelnik Vojko Obersnel i župan Zlatko Komadina podržavaju ovakvo okupljanje trećemajaca. Župan Komadina kaže kako će tek vidjeti hoće li ići na okupljanje, ali inicijativu zdušno podržava.
– Ja sam tu, pridružit ću se ako se tako dogovori Krizni stožer, zasad je dogovor da govore predsjednici Gradskog vijeća i Županijske skupštine, kako se skup ne bi politizirao. Ali, ponavljam, tu sam i doći ću ako to odobre oni kojih se to tiče. A građani znaju da sam tu, u rješavanju »3. maja«, duboko unutra već mjesecima. Jer to nije pitanje samo »3. maja«, nego i fakulteta brodogradnje, budućnosti Rijeke, obrazovanja mladih… – kazao je Komadina za Novi list.
Gradonačelnik Obersnel ističe da na skupu osobno neće moći biti, jer mora otputovati u Italiju, budući da je pozvan na sastanak na kojem će se sastati gradonačelnici gradova koji su bili i koji će biti Europske prijestolnice kulture, gdje će predstaviti riječki projekt Rijeka 2020.
– Apsolutno podržavam prosvjed radnika 3. maja i u stalnom sam kontaktu s predstavnicima radnika i sa sindikatima. Također, uz župana Komadinu dio sam Kriznog stožera »3. maja« kroz koji nastojimo utjecati na bolju budućnost tvrtke, naravno u okviru mogućnosti koje kao regionalna i lokalna samouprava imamo na raspolaganju. Isto tako, Grad Rijeka je organizatorima prosvjeda pružio i kompletnu logističku podršku. Na prosvjedu će biti moji zamjenici i predsjednik Gradskog vijeća Grada Rijeke kojima je, kao i meni, cilj opstanak brodogradnje u Rijeci i naravno, isplata plaća radnicima. Vjerujem da će na prosvjed doći i većina gradskih vijećnika, ali i velik broj Riječanki i Riječana. Brodogradnja u Rijeci nema alternativu, i država mora shvatiti da djelatnosti vezane uz more ne mogu biti samo one koje proizlaze iz turizma – kazao je Obersnel za Novi list.
[/quote_box]
