Govoreći o arbitraži s MOL-om u Londonu ministar je kazao da država namjerava započeti razgovor s MOL-om nevezano za arbitražu i radi na pregovaračkim načelima. Od arbitraže se neće odustati i na njoj država može samo dobiti jer su sklopljeni ugovori iz 2009. štetni na način da je MOL-u omogućen veliki benefit na očiglednu i lako dokazivu štetu države, što Hrvatskoj daje jako dobru osnovu da pobijedi na arbitraži.
“Naše analize su pokazale da bi država, da je preuzela plinsko poslovanje slijedom ugovora iz 2009., mogla imati do 20 milijardi kuna štete, što je neprihvatljivo. Zanima nas da se vratimo na poziciju ugovora s MOL-om prije 2009. i od te točke počnemo pregovarati. Želimo investicije i jačanje Ine”, kazao je Panenić pojasnivši da su u tu svotu uračunate i izostale investicije u rafinerije. MOL-ov odštetni zahtjev u arbitraži, koji se tiče samo nepreuzetog plinskog poslovanja, kreće se oko milijardu eura, koje bi Hrvatska trebala nadoknaditi ako izgubi arbitražu. Panenić poručuje HDZ-u da obrazloži zašto bi država trebala odustati od arbitraže, ako tako misli. Ministar smatra da bi MOL trebao izaći s dovoljno kvalitetnim prijedlogom za početak pregovora, jer za tu tvrtku “nije smisleno ni konstruktivno čvrsto držati sadašnju poziciju”.
Na pitanja o realizaciji TE Plomin C Panenić je rekao da usvajanjem prostornog plana Istarske županije sve što je učinjeno za projekt na ugljen pada u vodu. Panenić je izrazio nezadovoljstvo što je ministar Lovro Kušević prejudicirao ugljen u TE Plomin C, kazavši da je zamolio da se malo pričeka na odluku tijela za tržišno natjecanje EK jer bi u tom slučaju “imali najispravniji put”. Plin kao alternativa na plominskoj lokaciji nije razmatran, a kao puno bolju lokaciju za plinsku elektranu naveo je Rijeku i to u kontekstu realizacije plutajućeg LNG-terminala, za koji se traži ekonomski isplativ model. Država nema vlasništvo nad zemljištem, ali to neće biti prepreka gradnji terminala, jer se plinovod do terminala može izgraditi koristeći pravo služnosti, kaže ministar. Taj će se projekt realizirati po ubrzanoj proceduri, a kad bude spreman pozvat će zainteresirane investitore.
Na pitanje što je s prijetnjama europskih sankcija zbog narušavanja tržišnog natjecanja na tržištu plina Panenić je rekao da je MINGO napravio prijedlog izmjena Zakona o tržištu plina koji će biti donesen do nove ogrjevne sezone i da su u komunikaciji s EK. “Ne očekujemo nikakve probleme jer smo dobili vrijeme koje nam je potrebno za promjene”, kaže on. MINGO je povukao iz procedure Pravilnik o OIEVK pa nas je zanimalo što je s tim dokumentom. Pravilnik, doznajemo, još čeka analizu postojeće situacije koja nije blistava. “Politika obnovljivih izvora energije vođena je na problematičan način. Ispunjene su kvote a vrlo malo se pričalo tko će to financirati. Imamo 800 upravnih sporova u tom segmentu i morat ćemo povećati naknadu koju plaćaju građani. Moramo napraviti kvalitetan model i ulagati u one OIE koji će otvarati nova radna mjesta. S biomasom i bioplinom može se postići puno”, misli Panenić. Kada je riječ o razdjelnicima, sada se radi na analizi učinka i traži se način da se teret olakša građanima
