Pandemija zasjenila globalni klimatski pokret

Analiza UN-a
Gotovo dvije trećine od ukupno 1,2 milijuna ispitanih ljudi širom svijeta reklo je da se čovječanstvo suočava s klimatskim izvanrednim stanjem, pokazuje istraživanje UN-a, najveće takve vrste koje je dosad provedeno.

Mladi i stari, bogati i siromašni, ispitanici iz 50 država u kojima živi više od polovice svjetske populacije izabrali su više političkih opcija za rješavanje tog problema, izvijestili su istraživači UN-ova Programa za razvoj (UNDP) i Sveučilišta Oxford u srijedu.

Odgovori pokazuju da je masovni globalni klimatski pokret koji je izbio na svjetsku scenu 2019. – djelomice pod vodstvom tada 16-godišnje Grete Thunberg iz Švedske – još uvijek u zamahu, premda je zasjenjen pandemijom. “Zabrinutost zbog klimatskog izvanrednog stanja daleko je rasprostranjenija nego što smo bili svjesni”, rekao je Stephen Fisher, sociolog s Oxforda koji je pomogao u izradi ankete i obradi podataka, u intervjuu za AFP.

“I velika većina onih koji su uvidjeli klimatsko izvanredno stanje žele hitnu i sveobuhvatnu akciju”, dodao je.

U pametnoj inovaciji, kratka anketa pojavila se poput reklame u aplikacijama za igre na mobitelima, pružajući istraživačima pristup podacima koje inače ne bi mogli dobiti u ispitivanju javnog mnijenja.

Na nacionalnoj razini, oko 80 posto ljudi u Britaniji, Italiji i Japanu izrazilo je ozbiljnu slutnju u pogledu utjecaja klimatskih promjena, koje su – samo uz zatopljenje od 1 stupnja – mjerljivo povećale intenzitet toplinskih valova, sušu i kiša koje izazivaju poplave, kao i oluje koje su postale razornije zbog porasta razine mora. Francuska, Njemačka, Južna Afrika i Kanada, blizu su iza njih, s više od tri četvrtine ispitanika koje prijetnju opisuju kao “globalno izvanredno stanje”.

U drugih desetak zemalja – uključujući SAD, Rusiju, Vijetnam i Brazil – dvije trećine ispitanika vidi stvari na isti način.Gotovo 75 posto stanovnika u malim otočnim državama – od kojih se neke suočavaju s rizikom od gubitka domovine zbog porasta mora – klimatsku prijetnju vidi kao izvanredno stanje. Slijede ih zemlje s visokim dohotkom (72 posto), zemlje sa srednjim dohotkom (62 posto) i najmanje razvijene zemlje (58 posto). Podjela prema dobnim skupinama na one koji vide situaciju kao “hitnu” mala je – u rasponu od 69 posto među onima ispod 18 godina, do 66 posto u dobnoj skupini od 36 do 59 godina.

Samo za ljude starije od 60 godina ta je brojka pala malo ispod 60 posto. Iznenađujuće, visoku uznemirenost zbog globalnog zatopljenja izrazilo je u Sjedinjenim Državama 11 posto, a u Kanadi 12 posto više žena nego muškaraca. “Hitna klimatska akcija ima široku potporu među ljudima širom svijeta – različitih nacionalnosti, dobi, spola i obrazovanja”, ustvrdio je voditelj UNDP-a Achim Steiner.

“Ali više od toga, anketa otkriva kako ljudi žele da se njihovi kreatori politike uhvate u koštac s krizom.” Najčešći odgovor među onima koji su ponuđeni bio je zaštita šuma i prirodnih staništa, koji je odabralo 54 posto ispitanika.

Nakon toga slijedi razvoj sunčeve i vjetrene energije te drugi oblici obnovljive energije, uporaba klimatski prihvatljivih poljoprivrednih tehnika i veće ulaganje u zelene tvrtke i radna mjesta. Na kraju popisa, s potporom od samo 30 posto, jest promicanje prehrane bez mesa i omogućavanje prihvatljivog osiguranja.

Rezultati istraživanja pojačavaju nedavne studije koje sugeriraju da bi se neke zemlje, a možda i društvo u cjelini, mogle približiti etičkoj “prekretnici” u javnom mnijenju koja bi dovela do ubrzane tranzicije u ugljično neutralni svijet. “Za postizanje brze globalne dekarbonizacije u svrhu stabilizacije klime ključno je pokrenuti brzo šireće procese društvenih i tehnoloških promjena”, ustvrdili su istraživači s Instituta Potsdam pod vodstvom lone Otto i Hansa Joachima Schellnhubera u znanstvenom časopisu PNAS prošle godine.

Slično kao i širenje zarazne bolesti, pozitivni društveni pokreti – bilo da je riječ o zabrani ropstva ili uvođenju demokracije – “mogu biti nepovratni i teško zaustavljivi” kada prijeđu određeni prag, napominju autori, a prenosi N1.

Postoje nedavni dokazi da bi takvi prosvjedi – kao što su klimatski štrajkovi #FridaysForFuture, prosvjedi Extinction Rebellion i inicijative poput Green New Deal u SAD-u – mogli biti pokazatelji ove promjene normi i vrijednosti koje se događaju upravo sada”.

You may also like

0 comments