Komentar Svjetske banke
Proračunska i fiskalna politika ušle su početkom pandemije covida 19 na nepoznati teritorij i možda dodatno produbljuju nejednakost i siromaštvo u svijetu, upozorio je čelnik Svjetske banke David Malpass.
U svijetu danas u ekstremnom siromaštvu živi 100 milijuna ljudi više nego prije pandemije, unatoč tome što vlade troše rekordne iznose novca kako bi ublažile posljedice širenja zaraze, rekao je Malpass na okruglom stolu koji je organizirao kineski predsjednik Li Keqiang.
Razvijena su se gospodarstva oporavila dok je u najsiromašnijim zemljama oporavak slabašan ili je posve izostao, dodao je čelnik Svjetske banke.
Rezultat je “tragična regresija” u medijanu primanja, ulozi žena u društvu i u prehrani, istaknuo je, a situaciju su dodatno otežali jačanje inflacije, zastoji u nabavnim lancima i visoki troškovi energije.
U razvijenim gospodarstvima monetarna se politika u postizanju stabilnosti valuta i cijena dugo oslanjala na obavezne rezerve u komercijalnim bankama i na ograničeni rast tih rezervi, a Kina takav sustav koristi i danas, podsjeća.
Središnje banke drugih velikih gospodarstava prešle su pak na “postmonetaristički sustav”, koristeći velike viškove bankovnih rezervi za kupnju i držanje obveznica s dugim rokovima dospijeća i drugu imovinu, što podupire cijene vrlo male skupine imovine.
Takav pristup po njemu isključuje mala poduzeća i zemlje u razvoju i istodobno ograničava politiku regulacijom likvidnosti i odredbama o kapitalizaciji banaka.
I fiskalna politika usmjerava resurse u usku skupinu entiteta u potrazi za novcem a druge zanemaruje, a nejednakost produbljuje politika izdavanja državnog duga.
Zato je ponovo pozvao na viši stupanj transparentnosti u ugovorima o dugu i na zamrzavanje otplate duga zemalja s neodrživim dugom. Kreditori bi trebali napustiti aranžmane o kolateralima, poručuje.
