Veliko curenje 11,5 milijuna dokumenata iz jedne panamske odvjetničke tvrtke otkriva kako svjetski bogataši, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina, skrivaju svoj novac, objavio je u nedjelju njemački list Sueddeutsche Zeitung.
Dokumenti, nazvani “Panama papers”, su u posjedu njemačkih novina Süddeutsche Zeitung, a one su ih podijelile s Međunarodnom udrugom istraživačkih novinara (ICIJ) pa su tako u posjedu dokumenata i BBC, The Guardian i još 107 medijskih organizacija u 78 zemalja. Odvjetnička tvrtka Mossack Fonseca, jedna od najzatvorenijih offshore odvjetničkih tvrtki u svijetu, otkriva da je desetljećima nekažnjeno pomagala klijentima da peru novac i izbjegavaju poreze.
Gerard Ryle, direktor ICJI-a, pojašnjava da dokumenti pokrivaju dnevna poslovanja kompanije u zadnjih 40 godina. “Dokumenti će vjerojatno biti najveći udarac offshore poslovanju u povijesti”, tvrdi Ryle. “Panama Papers sastoje se od 2,6 terabita podataka, 11,5 milijuna dokumenata i 214.000 fiktivnih tvrtki: riječ je o najvećem curenju podataka s kojim su se novinari ikad susreli”, ističe list. Dokumenti dokazuju povezanost sadašnjih i bivših svjetskih čelnika, uključujući dugogodišnjeg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka i sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, s nezakonitim financijskim transakcijama. Također, otkrivaju i kako je ruska banka povezana s Putinom, koja je pod sankcijama EU i SAD-a zbog ruske invazije Krima, oprala milijarde dolara, javlja BBC.
Novac ruske banke bio je preusmjeren kroz offshore tvrtke, od kojih su dvije bile u vlasništvu jednog od Putinovih najbližih prijatelja, čelista Sergeja Roldugina. Roldugin je osobno ostvario profit u iznosu od više stotina milijuna dolara pranjem novca. Dokumenti također pokazuju kao je islandski premijer Sigmundur Gunnlaugsson skrivao milijune dolara u bankama koje je vlada morala spašavati. Ista vlada kojoj je on bio na čelu, a svoje investicije je skrivao od javnosti kada je 2007. ušao u parlament. Iz Mossack Fonseca tvrde da su uvijek poštivali međunarodne protokole kako bi osigurali da ih se ne koristi za pranje novca, financiranje terorizma i slične namjene te da žale ako su ih neki korisnici uspjeli zlorabiti unatoč silnom trudu koji su uložili kako bi to spriječili.
Prema prvim podacima koje smo prikupili, među dokumentima je više stotina onih koje se odnose i na Hrvatsku, spominju se najmanje 3 tvrtke i više klijenata ove panamske odvjetničke kompanije.
