Pametni gradovi su globalni prioritet

Od 1960. do danas udjel stanovnika gradova u ukupnoj svjetskoj populaciji porastao je sa 34 na 54 posto, a prema procjenama UN-a taj trend nastavit će se i u bliskoj budućnosti, stoga je stvaranje održivih modela i politika razvoja urbanih prostora globalni imperativ, iz čega ne smije biti izuzeta niti Hrvatska, istaknuto je u srijedu na konferenciji “Pametni gradovi-gradovi budućnosti”.

Koncept pametnih gradova je skup multidisciplinarnih mjera, ideja i politika usmjerenih na poticanje razvoja ljudskih i tehnoloških resursa urbanih područja, te njihove strukturirane interakcije u svrhu omogućavanja održivog gospodarskog razvoja i više kvalitete života njegovih stanovnika. “Iako se često veže uz razne varijante ICT tehnologija, koncept pametnih gradova znatno je širi od puke implementacije tehnoloških rješenja, te obuhvaća i razne sociološke koncepte, poput maksimalne društvene inkluzije i transparentnih sustava odlučivanja”, istaknuo je glavni urednik Poslovnog dnevnika Mislav Šimatović.

Filozofija pametnih gradova razvila se kao izravni odgovor na razvoj ekstremne urbanizacije kojoj je svijet izložen tijekom zadnjih pedesetak godina. U tom razdoblju, od 1960. do danas, udjel stanovnika gradova u ukupnoj svjetskoj populaciji porastao je sa 34 na 54 posto, a prema procjenama Ujedinjenih naroda taj trend nastavit će se i u bliskoj budućnosti, pa će se upravo urbana područja generirati oko 90 posto prirodnog prirasta globalnog stanovništva, 80 posto novostvorenog bogatstva, ali i trošiti oko 60 posto ukupne svjetske potrošnje energije. Predviđa se da će samo u Kini u idućih 15 godina oko 300 milijuna ljudi migrirati iz ruralnih u urbana područja.

Od ovih globalnih trendova nije izuzeta niti Hrvatska koja već 50 godina bilježi kontinuiranu depopulaciju ruralnih područja, te sve veću koncentraciju stanovništva u malom broju najvećih urbanih naselja, ističu organizatori konferencije. “Projekt “Gradovi budućnosti”, inicijativa pokrenuta od strane Poslovnog dnevnika, Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske i Udruge gradova namijenjen je promociji izvrsnosti i inovativnosti ‘smart city’ (pametni grad) i srodnih inicijativa implementiranih u hrvatskim gradovima, ali i podizanju opće svijesti javnosti oko važnosti razvoja novih tehnoloških, organizacijskih i logističkih rješenja usmjerenih na poboljšanje kvalitete života stanovnika hrvatskih gradova”, kazao je Šimatović.

Cilj je konferencije, dodao je, afirmirati se kao središnje mjesto rasprava o razvoju ‘smart city’ filozofije na području Hrvatske, ali i šire regije. Osim rasprava o aktualnoj problematici implementacije ‘smart city’ rješenja, smisao konferencije je da bude i mjesto transfera znanja i ideja, odnosno točka susreta svih važnih dionika u ovom sektoru, od predstavnika lokalne samouprave, preko proizvođača tehnologija i znanstvenih institucija do krajnjih korisnika tih usluga – građana. “U konačnici, bez uspješnih Gradova budućnosti neće biti niti uspješne budućnosti Hrvatske”, poručio je Šimatović.

Predsjednik Udruge gradova Željko Turk ocijenio je da je projekt “Gradovi budućnosti” sredstvo za pronalaženje i širenje inovativnih rješenja koja su već ostvarila određene rezultate u svojoj primjeni u Hrvatskoj. “Takva inovativna rješenja pridonose stvaranju dobre i bolje komunikacije između poslovnog sektora i gradova, omogućuju građanima da ostvaruju svoja prava, a gradonačelnicima omogućuje da efikasnije koriste resurse koji su im na raspolaganju”, kazao je.

Izlaganje na konferenciji održao je Daan Roosegaarde, nizozemski umjetnik i inovator koji je svjetsku slavu stekao zahvaljujući futurističkom projektu “pametnih svjetlećih cesta”, a trenutno razvija solarne biciklističke staze i gradske parkove bez smoga. Primjere dobre prakse predstavili su, između ostalih gradonačelnik Eindhovena Rob van Gijzel i gradonačelnik Graza Siegfried Nagl. Na kraju konferencije bit će nagrađeno pet hrvatskih gradova koji su uspješno realizirali “smart city” projekte.

You may also like

0 comments