Pala prodaja automobila u Njemačkoj zbog emisija CO2

Prodaja novih automobila u Njemačkoj naglo je pala u rujnu, pokazali su novi službeni podaci, ocrtavajući muke brojnih proizvođača s novim, strožim europskim testovima ispuštanja štetnih plinova.
U Njemačkoj su u rujnu registrirana ukupno 200.134 nova automobila, čak 30,5 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, izvijestila je agencija za transport KBA. Rujanski pad nadovezuje se na skok prodaje u kolovozu, potaknut popustima koje su proizvođači ponudili kako bi se riješili starijih modela prije stupanja na snagu strožeg standarda testiranja (WLTP).

Novi standard trebao bi bolje odražavati stvarnu emisiju ispušnih plinova u vožnji, a uveden je nakon skandala s lažiranjem podataka o emisijama štetnih plinova uz pomoć odgovarajućeg softvera na regulatornim testovima, zbog čega je naknadno širom svijeta povučeno više milijuna dizelskih automobila.

Uvođenje novog standarda jedan je od razloga za nagle oscilacije u broju prodanih automobila u kolovozu i rujnu, napominje AFP. Podaci KBA pokazuju također da je zbog problema s ispunjavanjem novih kriterija tržišni udio Volkswagena u rujnu pao na samo 10,1 posto, s 19,1 posto koliko je iznosio u istom mjesecu prošle godine.

Pretekao ga je BMW čiji je tržišni udio u prošlom mjesecu iznosio 12,3 posto, ali i Mercedes, s udjelom od 11,2 posto. Ispred VW-a našao se čak i Opel, u vlasništvu Peugeota, s tržišnim udjelom od 10,2 posto. Ujedno je unatoč manjem ukupnom broju prodanih automobila dodatno smanjen tržišni udio dizelskih automobila, spustivši se na samo 29,3 posto. Usporedbe radi, tržišni udio benzinaca iznosio je 64,3 posto.

Prijedlog smanjenja standardnih emisija ugljičnog dioksida iz vozila do 2030. godine podijelio je zastupnike Europskog parlamenta te su u raspravi održanoj u utorak socijaldemokrati i zeleni podržali veća smanjenja dok su pučani upozoravali na moguće posljedice takve mjere po radna mjesta u automobilskoj industriji.

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o standardizaciji emisija stakleničkih plinova, o čijem će usvajanju Europski parlament glasati u srijedu, insistira na smanjenju emisija ugljičnog dioksida za 45 posto do 2030. godine. Izvješće je u ime odbora za Okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane predstavila Miriam Dalli iz kluba Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D).

Komisija je u svom prijedlogu predlagala smanjenje od 30 posto.

U raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu su većinom zastupnici lijevog centra i zeleni podržali rješenje o smanjenju emisije ugljičnog dioksida za 45 ili 40 posto, dok su konzervativci kritizirali takav pristup te su podržali prijedlog Komisije od 30 posto.

Zastupnici ljevice naglašavali su kako pitanja zaštite automobilske industrije i zaštite okoliša treba rješavati zajedno. Istaknuli su da tranzicija na električna i ekološki održiva vozila neće rezultirati drastičnim gubitkom radnih mjesta u automobilskoj industriji, već će otvoriti nova radna mjesta gdje će se moći pozicionirati radnici iz te grane gospodarstva.

Jens Gieseke iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) ustvrdio je kako će tisuće radnih mjesta nestati jer neće biti dovoljno vremena za prekvalifikaciju radnika u automobliskoj industriji. Strah od gašenja i gubitka radnih mjesta u automobilskoj industriji jedan je od ključnih argumenata konzervativaca. “Možda u ovoj raspravi previše stišćemo papučicu za gas”, rekao je Peter Liese, zastupnik EPP-a. Smanjenje emisija za 40 ili više posto rezultirao bi velikim gubitcima radnih mjesta, a time bi utjecalo i na europsko gospodarstvo, dodao je Liese.

Rebeca Harms, zastupnica Zelenih, argumente konzervativaca ocijenila je kao “manipulaciju” prijetnjama o gubitku radnih mjesta i “raspirivanje panike”. Povjerenik Europske komisije za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete​ kazao je kako će tranzicija značiti povećanje neto troškova za potrošače.

Izvjestiteljica Dalli je u završnoj riječi istaknula kako smanjenje od 40 posto do 2030. ne znači nagli prijelaz na električna vozila, već kako će tijekom tranzicije u prometu biti i različita hibridna vozila. U raspravi je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš je istaknuo kako različite prijedloge često ne prate odgovarajuće mjere te se osvrnuo na pitanje provedbe prijedloga u kontekstu zakonodavstva i tehnološkog razvoja.

Radoš će podržati smanjenje od 40 posto za koje se zalaže njegov Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE), iako je prijedlog o smanjenju za 30 posto ocijenio kao dobar korak. Uoči rasprave u utorak europski proizvođači automobila upozorili su kako bi prekomjerno oštra ograničenja emisija ugljičnog dioksida iz automobila i kombija mogla naštetiti toj industriji i koštati je radnih mjesta. “Vodit će se velika bitka za odluku o smanjenju granice za 45 posto”, ocijenio je prethodno zastupnik Bas Eickhout iz frakcije Zelenih.

You may also like

0 comments