Nakon trodnevne objedinjene rasprave o paketu poreznih zakona Hrvatski sabor je u četvrtak u drugo čitanje uputio svih 15 poreznih zakona čime je ujedno i zaključena prva saborska sjednica, dok je drugu predsjednik Sabora Božo Petrov sazvao za srijedu 23. studenoga.
Zastupnici su tako u drugo čitanje poslali izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, porezu na dobit, doprinosima, porezu na dohodak, porezu na promet nekretnina, lokalnim porezima, poreznoj upravi, fiskalizaciji u prometu gotovinom, o poreznom savjetništvu, trošarinama, posebnom porezu na motorna vozila, carinskoj službi te prijedloge Općeg poreznog zakona, Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza kao i Zakona o upravnim pristojbama.
Zakoni koji su poslani u drugo čitanje sadržavaju izmjene za cjelovitu poreznu reformu, a na snagu bi trebala stupiti 1. siječnja 2017. godine. “Iscrpili smo planirani dnevni red prve sjednice Hrvatskog sabora. Zaključujem prvu sjednicu, a drugu saborsku sjednicu započinjemo u srijedu 23. studenoga u 9,30 sati”, rekao je predsjednik Sabora Božo Petrov.
Ministar financija Zdravko Marić otkrio je u četvrtak u Saboru kako će jedinicama lokalne samouprave nadoknaditi gubitke koje će imati zbog promjena u porezu na dohodak, naglasivši da je riječ o prijelaznom rješenju, a Ministarstvo će tijekom iduće godine predložiti novi model.
Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za 2017. godinu jedinicama lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave će se tijekom 2017. iz proračuna isplaćivati pomoć u visini razlike između prihoda od poreza na dohodak koje su ostvarile tijekom 2016. i prihoda od poreza na dohodak koji će ostvariti u 2107., kazao je Marić.
Razliku će utvrđivati Ministarstvo financija i do svakog 15. u mjesecu isplaćivati razliku utvrđenu za prethodni mjesec, a ta će sredstva biti nenamjenska i neće se smatrati tekućom pomoći iz državnog proračuna.
Ministarstvo će tijekom 2017., a najkasnije do 30. lipnja, predložiti novi model financiranja, najavio je Marić pojasnivši da će se kroz idućih nekoliko mjeseci testirati novi model i donijeti zakon iz poreznog paketa koji se tiče financiranja jedinica lokalne samouprave.
Ponovio je da se izmjenama cijeli porezni sustav nastoji učiniti jednostavnijim, transparentnijim i kvalitetnijim, da služi gospodarskom rastu i društvu u cjelini.
Osvrnuo se i na brdsko-planinska područja koja su u ovoj godini izgubila 102 milijuna kuna, kazavši da će se u okviru rebalansa proračuna manji dio tih sredstva kompenzirati i osigurati da do toga ne dođe u 2017.
Što se tiče poreza na dohodak, naglasio je da se za umirovljenike i građane na potpomognutim područjima ništa neće promijeniti. “Nema snižavanja mirovina, a oni koji ulaze u škare viših stopa osjetit će dodatno rasterećenje”.
Odbacio je optužbe da se reformom kažnjava ugostiteljski sektor, ustvrdivši da kroz druge inpute poreza na dobit i poreza na dohodak, ali i povećanu potražnju, ne bi trebao biti oštećen koliko se tvrdi.
“Kompenzacijske mjere su na vrbi svirala”, ustvrdio je Krešo Beljak u ime Kluba zastupnika HSS-a tijekom završnog obraćanja saborskih klubova o paketu poreznih zakona.
“Te mjere su u najvećem dijelu neprovedive i bit će ih nemoguće uvesti. Ministre, vi ste izuzetno sposoban, drag i simpatičan mlad čovjek, ali niste političar, vi ste računovođa. Računovođa ne može voditi politiku i političku strategiju kako će država izgledati za pet godina. To moraju raditi političke stranke”, bio je oštar Beljak. Optužio je vladajuće da će poreznom reformom uništiti 50 posto lokalnih jedinica.
“Zaista nisam računovođa, od svih ocjena na fakultetu najnižu sam dobio iz računovodstva. Javit ću se svom profesoru da je prepoznato moje znanje u računovodstvu”, odgovorio je Marić.
Ivan Pernar (Živi zid) složio se s Beljakom, što je izazvalo smijeh u sabornici, dok je Beljak stao u obranu Pernara. ” Valja se velika nevolja, a Hrvatska poslušno sluša određene svjetske mediokritete i nitko o tome ne govori osim gospodina Pernara. I kad govori svi mu se smijete. To nije korektno, to je mlad čovjek, budućnost hrvatske politike”, rekao je Beljak.
Branko Bačić (HDZ) ocijenio je da administracija u Ministarstvu financija radi jako dobro. “Ovoj državi je dosta političara opće prakse i ministara opće prakse koji bi o svemu govorili, a o jako malo stvari imaju znanja”, kazao je.
U ime Kluba zastupnika HNS-a i HSU-a Ivan Vrdoljak pozdravio je namjeru cjelokupnih izmjena zakona i stabilizacije poreznog sustava na početku Vladina mandata zamjerivši, međutim, da se pri njihovoj izradi nije vodilo računa o strateškim dokumentima Vlade i Sabora, primjerice strategiji razvoja turizma, strategiji pametne specijalizacije, industrijskoj strategiji, te strategiji istraživanja i razvoja.
“U drugom čitanju želim točne i egzaktne brojke što će se postići reformom”, rekao je Vrdoljak istaknuvši da je Hrvatskoj potrebna vizija.
Branko Grčić (SDP) glavni nedostatak porezne reforme vidi u nepravednoj raspodjeli poreznog rasterećenja. “Oko 770.000 građana neće dobiti ni kune, neto plaće do 4.000 kuna neće se povećati, za plaće od 4.000 do 13.000 kuna povećanje će iznositi 50 do 250 kuna, dok će plaće iznad 13.000 kuna progresivno narasti, od 500 do 3500 kuna. Je li to pravedno”, upitao je Grčić.
Grčić također smatra da reforma ide prema uvođenju flat rate tax-a (proporcionalne porezne stope). “Ako u SAD ima sedam stopa poreza na dohodak, zašto bi u Hrvatskoj bila jedna”, pitao je Grčić.
Upitao je također kompenziraju li se odustajanjem od smanjenja opće stope PDV-a manji prihodi od poreza na dobit zbog olakšica odobrenih bankama.
Bačić je u ime Kluba zastupnika HDZ-a- predložio da se dodatnim aktom spriječi da banke zloupotrebe odredbu koja ima omogućuje jednokratni otpis loših plasmana.
Željko Jovanović (SDP) izrazio je nezadovoljstvo stavljanjem poreznog USKOK-a pod okrilje Porezne uprave. “Porezni USKOK je u kratkom vremenu razotkrio prijevare vrijedne milijardu kuna. Ne činite potez koji će vratiti osmjeh na lica onima koji pelješe Hrvatsku”, poručio je Jovanović.
