Cijene nafte poskočile su u srijedu na međunarodnim tržištima iznad razine od 57 dolara za barel, nakon što su novi američki podaci pokazali neočekivano snažan pad zaliha a ni pregovori Irana i zapadnih zemalja o nuklearnom programu nisu još urodili sporazumom.
Na londonskom je tržištu cijena barela bila u plusu 50 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 57,35 dolara. U utorak je nakratko potonula na samo 55,10 dolara, najnižu razinu od 6. travnja. Na američkom se tržištu barelom danas trgovalo po 40 centi višoj cijeni u odnosu na prethodno zatvaranje, od 52,73 dolara.
Cijene su poduprla očekivanja da će današnje službeno izvješće američke vlade pokazati pad zaliha u prošlom tjednu i time potvrditi podatke iz Američkog instituta za naftu, prema kojima su komercijalne zalihe američke nafte smanjene za 958 tisuća barela, više no što su analitičari očekivali.
Dodatnu su potporu tržištima pružila i prigušena očekivanja da će Iran i zapadne sile postići sporazum o spornom iranskom nuklearnom programu i time utrti put povratku na tržište značajnije količine iranske nafte najkasnsije do petka.
Pregovarači u Beču upozoravaju na važne razlike u stajalištima koje onemogućavaju postizanje dogovora. “Tržišni sudionici koji su špekulirali sa skorim povratkom iranske nafte na tržišta sada vjerojatno prilagođavaju pozicije, što bi trebalo kratkoročno poduprijeti cijene”, rekao je Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka.
Visoki iranski dužnosnik u srijedu je izjavio da Teheran neće biti fleksibilan u pitanjima za koja su označili da ne mogu biti predmet pregovora, što znavodi na zaključak da su financijska tržišta možda bila pretjerano optimistična u vezi sporazuma.
Značajniji rast cijena zakočila je pak zabrinutost za potražnju, posebno s obzirom na nastavljeni pad kineskog tržišta dionica i na grčku dužničku krizu. Cijene kineskih dionica ponovo su u srijedu pale nakon što je Komisija za vrijednosne papire upozorila da investitori ne uspijevaju prevladati paniku i da se na tržištu naziru znakovi zamrzavanja, s obzirom na zabranu trgovanja dionicama pojedinih kompanija.
Kina je drugi po veličini svjetski potrošač nafte pa tamošnji problemi nagovješćuju nevolje za potražnju za naftom, a dodatnu glavobolju ulagačima zadaje i grčka dužnička kriza. “Previranja u Kini i Grčkoj mogla bi ugroziti snažan rast potražnje u posljednje vrijeme”, upozoravaju analitičari Morgan Stanleya u svom izvješću. “S obzirom na aktualna zbivanja, ulagače s pravom sve više zabrinjavaju izgledi kako za ponudu, tako i za potražnju”, dodaju.
Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 54,23 dolara, što znači da je pala 1,53 dolara u odnosu prethodni trgovinski dan.
