Pad povjerenja u francuske političare

Francuzi sve manje vjeruju svojim političarima. Istovremeno sve više se povlače iz političkog života. Trenutno se u zemlji razmatra pozadina krize. U žarištu kritika su široke predsjedničke ovlasti, donosi DW.de.

Novoizabrani predsjednik francuske Socijalističke stranke (Parti Socialiste, PS) je Jean-Christophe Camadélis. Sredinom prošlog tjedna članovi PS-a su ga izabrali na novu funkciju. Točnije rečeno, polovica njih. Naime, samo 50 posto članova stranke sudjelovalo je na izborima. Prevedeno u brojke, riječ je o 75.000 članova. Socijalistička stranka nema više od 150.000 članova. Preostali Francuzi, oko 66 milijuna građana, sa slabim zanimanjem je ispratilo to glasovanje. Slično bi se moglo dogoditi i sa stranačkim kongresom koji se početkom lipnja održava u Nantesu. „Organiziramo kongres, a Francuzima je svejedno“, citira pariški „Le Monde“ jednog frustriranog stranačkog aktivista.

„Kada članovi stranke izgube povjerenje“, glasi naslov teksta koji su novine „Le Monde“ posvetile fenomenu o kome se posljednjih godina sve više govori u Francuskoj: Francuzi su umorni od politike. Točnije – umorni su od svojih stranaka. Više detalja postalo je poznato kada je sredinom travnja Institut za ispitivanje javnog mnijenja „Ipsos“ objavio rezultate istraživanja koje je inicirao „Le Monde“: tek devet posto Francuza ima povjerenja u političke stranke. Ostali, dakle preko 90 posto ispitanika, to povjerenje nemaju. Situacija nije ništa bolja ni kada se radi o ugledu francuskog parlamenta: samo 31 posto ispitanika smatra da je adekvatno zastupljeno u parlamentu. Za ispitanike ni EU nije rješenje: samo 35 posto Francuza izrazilo je povjerenje prema Europskoj uniji. Gospodarstvo, obrazovanje, kultura, nacionalna svijest: skoro sve je u Francuskoj zapalo u krizu. Na sve to, u posljednje vrijeme dolazi i kriza povjerenja u politiku. Svejedno koga ili što biraju, dovedu li na predsjedničku funkciju ljevičara ili desničara: nije im bolje. „Političkim i ekonomskim institucijama nedostaje pouzdanost, legitimitet i kredibilitet. To destabilizira čitavo društvo i vodi nas u vrlo ozbiljnu krizu“, piše internetski magazin „Atlantico“.

Ali otkud dolazi ta kriza povjerenja? U središtu sumnji našla se Peta republika. Točnije: velika moć predsjednika. Novine „Libération“ podsjećaju na čuvenu izjavu oca Pete republike, predsjednika Charlesa de Gaullea: „Nedjeljiv i cjelokupan državni autoritet povjeren je predsjedniku od strane naroda, koji ga je birao. Nema drugog autoriteta.” De Gaulle je, piše „Libération“, preuzeo osobnu odgovornost. Kada su Francuzi odbacili referendum o reformi regionalne uprave koji je on predložio, De Gaulle se povukao. To, piše list, nedostaje njegovim nasljednicima.

Tako stvari vide i drugi analitičari. Ovlasti koje su predsjedniku zajamčene ustavom, ističe se, dovela su do toga da su dužnosnici sve manje marili za svoja izborna obećanja i da su suzbijali moć premijera i vlade. Novinarka Ghislaine Ottenheimer, glavna urednica ekonomskog magazina „Challenges“ u knjizi „Predsjednički otrov“ (Poison Présidentiel) piše da je Republika danas nesposobna donositi političke odluke. „Ovaj sustav forsira nacionalni narcizam i melankoliju. Arhaičan je i vertikalan. Sudbinu čitavog naroda povjerava jednom jedinom čovjeku. On legitimira njegove hirove i uništava sve ostalo.“

Trenutno su posebno razočarani ljevičari. Oni predsjedniku Hollandeu zamjeraju da je ispunio premalo obećanja, naročito kada je riječ o najavljenim ekonomsko-političkim reformama. „Ekonomski gledano Hollande je liberal, politički gledano je ništa“, piše bivši novinar „ Le Mondea“, Edwy Plenel, osnivač internetskog magazina „Mediapart“ u knjizi “Dire non” (Reći ne).
Time je, piše Plenel, Hollande nastavio politiku svog prethodnika i doprinio rastu krize povjerenja. Koristi od toga, piše „Le Monde“, trenutno ima samo jedna stranka: Nacionalna fronta, čije se članstvo sa 7.000 iz 2007. godine povećalo na preko 80.000.

You may also like

0 comments