Nakon najave otpušanja sredstava, 60 milijardi eura mjesečno, za kupnju državnih obveznica iz Europske središnje banke (ECB) spekulira se o emisiji tiskanoga novca za poticanje dospodarstva.
Naime, program poticaja ima “mandat” do kraja 2016. godine te bi ukupna sredstva trebala premašiti 1000 milijardi eura. Stoga se spekulira kako te mjere neće moć biti izvršene bez nove emisije tiskanoga novca iz ECB-a. Vjeruje se kako je to novi spas za gospodarstvo eurozone jer smanjenje kamata i jeftini dugoročni kredidi nisu polučili željenje rezultate.
U iščekivanju novih mjera ECB-a tečaj je eura u odnosu na dolar, od početka godine, u slobodnom padu, a sukladno spekulacijama, euro je, nakon četvrtka, na valutnim tržištima pao na ispod 1.12 u odnosu na američki dolar, što nije uočeno na tržištima već 11 godina, donose dana svi nacionalni mediji. Prema američkoj valuti pad je iznosio 3 postptna boda, a to se nije dogodilo od 2003. godine. Istovjetan scenarij dogodio se i u odnosu na japanski jen, dok je dolar prema jenu ipak ojačao.
“Veliko je pitanje sada može li euro držati taj tempo. Rekla bih da je ECB-ov čelnik jako uspješno proizveo tako snažan efekt na valutnim tržištima najavom kvantitativnog popuštanja, potpirujući pravu groznicu očekivanja na tržištima i potom im dajući i više nego što su očekivali. No, ni druge središnje banke sada neće sjediti prekriženih ruku”, napominje Jane Foley, valutna analitičarka u Rabobanku.
Novi se test za euro očekuje u nedjelju, nakon izbora u Grčkoj, kojoj zbog 40 postotne popularnosti lijeve Syrize prijeti tzv. Grexit, izčlazak Grčke iz eurozone, što bi pojačalo napetosti između Atene i kreditora, Unije i MMF-a.