[vc_row][vc_column width=”1/3″]Dok se još čeka objavu revidiranih godišnjih financijskih izvješća Agrokorovih tvrtki za prošlu godinu može se samo pretpostavljati da bi u njoj prvi put Ina prepustila poziciju hrvatskog kompanijskog lidera Todorićevom trgovačkom lancu Konzumu. [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Inini su prihodi lani skliznuli za 24 posto, na 15,1 milijardi kuna, a Konzum se već na prethodnoj rang ljestvici značajno na svojoj drugoj poziciji približio našoj naftnoj kompaniji. A dok nema vjerodostojnih podataka za prošlu godinu, iz onih neslužbeno dostupnih, a i izvješća za 2015., sve upućuje na vjerojatan preokret i Konzumovo sjedanje na tron.[/vc_column][/vc_row]
Jer Konzumu je bilo potrebno povećati ukupan prihod za tek 60-ak milijuna kuna da bi preskočio Inin prihodovni rezultat u 2016. A ako su, kao što se to dogodilo ostalim velikim trgovačkim lancima, prihodi porasli i u Konzumu, onda je takav slijed događaja bio logičan. No, dok Vladin izvanredni povjerenik Ante Ramljak uskoro ne objavi konačne, revidirane podatke, to ostaju nagađanja, a Ina neprikosnoveno stoji na čelnoj poziciji. A i uz slabiju izvedbu u prošloj godini i uz eliminirani Konzum Ina je i jedina tvrtka koja u Hrvatskoj ima dvoznamenkaste prihode u milijardama kuna.
Agrokor, pak, na najnovijoj Bisnodeovoj rang ljestvici 505 najvećih hrvatskih kompanija nije traga ostavio samo na liderskim pozicijama. Kriza u tom velikom sustavu obilježila ukupnu tabelu iz koje su eliminirane i druge članice s visokim prihodima, od Leda, Jamnice, Belja, PIK-a Vinkovaca, Vupika, Agrolagune i drugih.
Dok se u Agrokoru još zbraja lanjske brojke, Ina je tako ostala hrvatski kompanijski broj 1, no koliko je umanjen njezin doprinos možda najbolje svjedoče podaci iz posljednjih desetak godina. U usporedbi s ostvarenjem iz posljednje godine rasta 2011. lani su prihodi gotovo prepolovljeni. Tada je, podsjetimo, naša naftna kompanija uprihodila više od 28 milijardi kuna. Tako snažan pad posljedica je nepovoljnog stanja na svjetskom naftnom tržištu koje i dalje nije bitno promijenjeno nabolje, ali i politike upravljanja koja se vodi u uvjetima neriješenih odnosa između dva glavna dioničara, mađarskog Mola i države. Osim Ine, inače, pad cijena nafte i derivata na globalnom tržištu pogodio je i drugog naftaša među vodećih deset tvrtki, Petrol, čiji su prihodi također imali dvoznamenkast pad, piše Poslovni dnevnik.
Među top-desetoricom pad prihoda imaju još HEP, te HEP – Operator distribucijskog sustava, koje su i dalje na drugom i trećem mjestu gledano po kriteriju prihoda. HEP je prije tri-četiri godine ostvarivao 13,7 milijardi kuna, gotovo 5 milijardi više. HEP – Operator distribucijskog sustava slabi samo u prošloj godini, dok je prethodno imao kontinuiran solidan rast. Od vodećih standardno ove tvrtke sijedi Hrvatski telekom, koji je lani zaustavio ranije smanjenje prihoda, koje traje od 2010. godine. S druge strane farmaceutska tvrtka Pliva uvijek je bila jedna od onih s kojima se Hrvatska ponosila, i konstantno bilježi rast, a u posljednjih deset godina u kojima je tvrtka promijenila vlasnike, najprije Barr, a potom izraelsku Tevu, uz nova ulaganja u protekle dvije godine, te snažan izvoz posebice na američko i rusko tržište, bilježi gotovo udvostručene prihode.
