Tri posto
Cijene nafte su prošloga tjedna pale, prvi put nakon tri tjedna rasta, jer se ulagači plaše zaoštravanja monetarne politike u SAD-u i povećanog izvoza nafte iz Irana. Na londonskom je tržištu cijena barela bila je 66.44 dolara, dok je na američkom tržištu bila 63.58 dolara.
Podršku cijenama pružaju vijesti o ponovnom otvaranju gospodarstava u SAD-u i Europi, zahvaljujući ubrzanju procesa cijepljenja protiv covida-19.
S druge strane, trgovci su zabrinuti jer bi u Aziji potražnja za naftom mogla rasti sporije nego što se očekivalo zbog rasta novih slučajeva zaraze koronavirusom u Indiji, Tajvanu, Vijetnamu i Tajlandu i novog vala ograničenja.
Analitičarima je i dalje teško procijeniti globalnu potražnju, a trgovce muči i nesigurnost povezana s inflacijom u SAD-u pa su odlučili smanjiti izloženost rizičnoj imovini, poput nafte.
Špekulacije da bi američka središnja banka zbog straha od inflacije mogla podići ključne kamatne stope pritisnule su izglede za gospodarstvo, a time i za potražnju za naftom.
Naime, Fed je signalizirao da će zadržati kamatne stope na sadašnjim niskim razinama do 2023. godine, ali na tržištima se procjenjuju da bi ih mogao početi podizati u rujnu 2022., što je polovicom prošloga tjedna potaknulo val prodaje rizične imovine.
Pritisak na cijene posljedica je i vijesti da je postignut napredak u pregovorima o ukidanju sankcija Iranu, što bi moglo povećati opskrbu naftnih tržišta.
Doduše, diplomati iz Britanije, Francuske i Njemačke upozorili su da uspjeh pregovora nije zajamčen, unatoč opipljivom napretku i konturama sporazuma, no na tržištu se vjeruje da bi sporazum uskoro mogao biti postignut.
S obzirom na dosadašnji razvoj situacije, analitičari JPMorgana procjenjuju da bi cijena barela nafte na londonskom tržištu na kraju ove godine mogla iznositi 74 dolara.
Analitičari Barclaysa procjenjuju, pak, da će prosječna cijena barela na londonskom tržištu u ovoj godini iznositi 66, a na američkom tržištu 62 dolara.
