Paar: Jokić se pozvao na ideologiju, a ne stručnost

Cjelovita kurikularna reforma zbog koje su tisuće ljudi prosvjedno izašle 1. lipnja na trgove mnogih hrvatskih gradova bila je važno političko pitanje i u nedavnoj kampanji pred parlamentarne izbore. Tko je u pravu – Boris Jokić ili Predrag Šustar? Tko je čiji i tko je koga postavio? Treba li čitati Marka Marulića ili Johnyja Štulića? Što o svemu kaže struka, u Studiju 4 govorio je akademik Vladimir Paar.

Ispravno je kurikulna reforma i kurikul, rekao je na početku gostovanja akademik Vladimir Paar. Kazao je da je znanstveno vijeće za obrazovanje i znanost HAZU-a prikupilo recenzije na Cjelovitu kurikulnu reformu. Na pitanje kakvi su zaključci akademik Paar odgovorio je da stručni argumentirani odgovori postoje i da se nalaze u dvije knjige. Riječ je o knjigama “Prilozi za raspravu o cjelovitoj kurikularnoj reformi” i “Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva”.

Sa žaljenjem konstatiram da ove dvije knjige nisu dosad naišle na odaziv u medijima. Autori su vrhunski hrvatski stručnjaci iz HAZU, iz instituta i iz prakse, kazao je Paar. Rezultati su vrlo zabrinjavajući. Zabrinjavajuća su tri područja, prvo STEM područje, a ono je osnova razvoja hrvatskog gospodarstva i medicine u ovom stoljeću.

Kazao je kako postoji odbor HAZU-a za suradnju s rektoratom koji je donio iste zaključke te da su na zagrebačkom rektoratu također održane dvije rasprave sa sličnim zaključcima. Sva tri zaključka su ignorirana u medijima, dodao je. Kolega Jokić je sudjelovao na nekoliko rasprava na sveučilištu, ali on se pozivao na političku podršku, a ne na stručne argumente. Imam dojam da on ne voli rasprave bazirane na stručnim argumentima, rekao je.

Naglasio je kako bi svaki razuman pristup podrazumijevao da se vide iskustva, odnosno kako to funkcionira u praksi, a pritom je napomenuo kako je ključ u nastavniku, učitelju. Treba neprekidno stručno osposobljavati učitelja i nagrađivati ga, istaknuo je.

Ciljevi su kurikulne reforme da se riješi problem preopterećenosti učenika. Sporno je jer za budućnost, za stvaranje generacija koje će biti uspješne u budućnosti, učenici moraju steći znanja koja su nužna za snalaženje u nepredvidivoj budućnosti, a to su temeljna prirodoslovno-matematička i humanistička znanja. Drugo, sporna je metodologija koja se primjenjuje pri pisanju kurikuluma, rekao je Paar.

You may also like

0 comments