[vc_row][vc_column width=”1/3″]Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) između EU-a i Kanade, koji će po podacima Europske komisije, europskim poduzećima godišnje uštedjeti 590 milijuna eura carina koje plaćaju na robu koju izvoze u Kanadu privremeno stupa na snagu u četvrtak 21. rujna.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Kontroverzni sporazum, o kojem se počelo pregovarati još 2009. potpisan je 2016. nakon što je Vijeće EU-a, to jest države članice, dale odobrenje. Sporazum će biti privremeno na snazi sve dok se ne dovrši postupak ratifikacije u svim zemlja članicama, a u pojedinim državama to trebaju učiniti i regionalni parlamenti. U EU treba proći ratifikaciju u čak 38 parlamenata, što nacionalnih, što regionalnih.[/vc_column][/vc_row]
Do sada je ratificiran samo u pet zemalja članica – Hrvatskoj, Danskoj, Španjolskoj, Latviji i Malti te u Europskom i kandskom parlamentu. Cijeli sporazum može pasti u vodu ako izostane ratifikacija u samo jednoj članici EU-a.
Međutim, već kroz privremenu primjenu, njegove odredbe će se skoro u potpunosti provoditi. Od 21. rujna CETA-om se ukidaju carine na 98 posto proizvoda. “Ovaj sporazum sažima ono što želimo da bude naša trgovinska politika – instrument za rast u korist europskih poduzeća i građana, ali i alat za promicanje europskih vrijednosti, svladavanje globalizacije i oblikovanje globalnih pravila trgovine”, izjavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
“Privremeno stupanje na snagu omogućuje poduzećima i građanima EU-a da odmah počnu uživati prednosti tog sporazuma. Iz njega proizlazi pozitivan signal za svjetsko gospodarstvo i potencijal za poticanje gospodarskog rasta i otvaranje radnih mjesta”, kaže povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstroem.
Komisija je objavila i učinak stupanja na snage CETA-e na zemlje članice EU-a. Hrvatska ostvaruje suficit u trgovini s Kanadom od 49 milijuna eura – vrijednost hrvatskog izvoza u Kanadu je 87 milijuna eura, a kanadskog u Hrvatsku 38 milijuna eura.
Prema podacima Komisije, CETA će svake godine donositi europskom BDP dvije milijarde eura, što je iznimno malo u odnosu na BDP EU-a koji je 2015. iznosio 14.600 milijardi eura. Europska unija je drugi trgovački partner Kanade, prve su Sjedinjene Države, dok je Kanada tek deseti trgovački partner EU-a.
Kada CETA u potpunosti stupi na snagu novi i poboljšani sustav sudova za ulaganja zamijenit će postojeći mehanizam rješavanja sporova između ulagača i države (ISDS) koji postoji u mnogim bilateralnim trgovinskim sporazumima koje su u prošlosti pregovorima dogovorile vlade država članica EU-a. Novi mehanizam bit će transparentan i neće se temeljiti na ad hoc sudovima.
Sporazumom je dogovoren novi i poboljšani sustav sudova za investicijske sporove, koji će zamijeniti postojeći mehanizam za rješavanje sporova između država i ulagača, koji postoji u mnogim bilateralnim trgovinskim sporazumima. Ad hoc sudovi za rješavanje sporova bili su jedan od glavnih razloga za masovne prosvjede protiv CETA-e i drugih trgovačkih sporazuma. Međutim, novi sustav sudova počet će se primjenjivati tek kada CETA bude u potpunosi ratificirana.
Poljska premijerka Beata Szydlo u srijedu je izjavila da bi članice Europske unije mogle uspjeti pronaći kompromisno rješenje glede direktive o “izaslanim” radnicima.
Poljska i Mađarska angažirale su se na blokiranju reforme EU-ova sustava kojim se “izaslanim” radnicima omogućuje rad u ostalim zemljama članicama EU-a prema ugovorima koji moraju jedino jamčiti minimalna plaća zemlje domaćina te omogućiti da poreze i ostala davanja plaćaju u zemlji iz koje potječu.
“Poljska održava aktivan i konstruktivan dijalog s ostalim zemljama članicama. Nadamo se da ćemo uspjeti postići kompromis”, rekla je Szydlo na konferenciji za novinare održanoj u sofiji nakon razgovora s bugarskim premijerom Boykom Borissovim.
Članice EU-a mogle bi raditi i na dogovoru o daljnjoj integraciji njihovih društvenih sustava, rekla je Szydlo.
