Ovo su tri moguća scenarija za Agrokor

Nakon jučerašnjeg dramatičnog dana kasno navečer u zgradi Kraša održavao se hitan sastanak ključnih dobavljača Agrokora s ruskim bankarima. Podsjetimo, Agrokor je ranije u srijedu najavio kako će uskoro izići s objavom vezanom za trenutno stanje i buduće korake kompanije.

“Agrokor će uskoro izići s objavom koja će biti vezana uz sve relevantne činjenice, trenutno stanje i buduće korake kompanije. Ne bismo komentirali razne zaključke i vizije o budućnosti Agrokora”, kaže se u Agrokorovoj izjavi upućenoj medijima. Izjava je uslijedila nakon što su mediji prenijeli vijest po kojoj hrvatska Vlada i skupina Agrokorovih kreditora namjeravaju potpisati sporazum o mirovanju obveza, što je najavio prvi zamjenik izvršnog direktora ruske banke VTB Jurij Solovjev. “Razdoblje mirovanja (standstill) bit će u početku relativno kratko… trajat će tjedan ili mjesec dana, ne godinu… Moguće su promjene u dioničarskoj strukturi (nakon restrukturiranja duga)”, kazao je Solovjev, dodajući da je VTB u Agrokoru izložen s oko 300 milijuna eura.

Napominje da je oformljena skupina kreditora kojom predsjeda ruska banka Sberbank, najveći Agrokorov kreditor. Kreditori očekuju da će izraditi plan restrukturiranja a razmotrit će i opciju prodaje dijela Agrokorova poslovanja radi smanjenja duga. Solovjev je također rekao da bi skupina kreditora mogla Agrokoru osigurati kratkoročnu likvidnost. “Lokalna razvojna banka mogla bi također dati jamstva dobavljačima da nastave s isporukom robe. Moguća je kombinacija kratkoročnog financiranja… i podrške vlade”, pojašnjava.

Pred Agrokorom i Todorićem su tri moguća scenarija, pišu 24sata. Prvi je dogovor s bankama uz gubitak dijela utjecaja. Čak i u slučaju tog scenarija Ivica Todorić neće moći izbjeći bolne rezove i otpuštanja koja će najviše pogoditi Konzum. Drugi scenarij je potpuni gubitak kontrole ako se aktivira zakon. Treći je stečaj Agrokora, a to zasad nikome od uključenih nije cilj.

RTL je doznao da se u srijedu navečer u zgradi Kraša održao hitan sastanak ključnih dobavljača Agrokora s ruskim bankarima. Zadnja, ali još nepotvrđena vijest je da je jedan od velikih dobavljača Agrokora aktivirao svoje zadužnice što bi moglo izazvati stampedo prisilne naplate, prenosi RTL.

Vlasnik Orbica Branko Roglić koji je najveći distributer u centralnoj i jugoistočnoj Europi, potvrdio je za 24 sata da je jedan od manjih vjerovnika Agrokora. Danas je na pitanje o informaciji da je on pokrenuo prisilnu naplatu od Agrokora rekao da ne zna. “Mi do jučer to nismo sigurno uradili. Sada sam na putu, pa ne znam točno što su radili moji u upravi. Nama duguju relativno malo, tek 5 ili 6 milijuna kuna. Vidjeli smo kamo to sve ide, pa smo prestali dostavljati robu Agrokoru još u prosincu kako dug ne bi rastao”, rekao je Roglić.

Na pitanje da bi pokretanje prisilne naplate dugova od Orbica moglo pokrenuti paniku i prisilnu naplatu svih dobavljača koji su dosad čekali, Roglić je dao dvojaki odgovor. “Mi sigurno nećemo biti ti koji će pokrenuti paniku. Ali bojim se da će na kraju morati biti da se svatko bori za sebe”, rekao je.

Prema burzovnom izvješću objavljenom na Bloombergu, dionice koncerna Agrokor na Londonskoj su burzi pale 10 posto u jednome danu, od čega 6 posto u samo tri sata. Naime, nakon što je objavljeno da je Agrokor falsificirao dijelove financijskih izvješća o zaduženosti kompanije, dionice su počele naglo gubiti na vrijednosti.

Agencija Moody’s smanjila je u srijedu kreditni rejting Agrokora s prijašnjih B3 na Caa1, a vjerojatnost bankrota na Caa1-PD s B3-PD, dok izgledi za rejting i dalje ostaju negativni jer kompanija više nije u stanju održavati visoku razinu obveza prema dobavljačima, što može oslabiti njezinu likvidnost.

 „Smanjenje rejtinga odražava naše stajalište da kompanija više nije u stanju održavati visoku razinu obveza prema dobavljačima, što može ograničiti njezinu likvidnost. To dolazi u vrijeme kada kompanija ima ograničena sredstva za dodatne izvore likvidnosti zbog svog ograničenog pristupa kreditnim tržištima i oslanjanja na ograničeni broj banaka“, navodi u izvješću Moody’s, koji je od početka godine smanjio Agrokorov rejting po drugi put.

 U Moody’su vjeruju da je potpora Agrokorovih dobavljača oslabila, dok njegova kreditna kvaliteta uglavnom ovisi o njegovoj sposobnosti plaćanja potraživanja dobavlljačima, koja su iznad industrijskog prosjeka. Potraživanja dobavljača dosezala su krajem rujna 2016. godine 16,197 milijardi kuna ili 2,18 milijardi eura, što se može prevesti u 150 dana neplaćanja, u odnosu na između 60 i 90 dana kod usporedivih maloprodajnih tvrtki.

 Tek malo skraćivanje roka plaćanja moglo bi stoga voditi značajnim odljevom gotovine, upozoravaju u toj agenciji.

 Posljedično, Moody’s sada smatra da je Agrokorova likvidnost slaba. I dok je 2,286 milijardi kuna (307 milijuna eura) gotovine i novčanih ekvivalenata o kojima je Agrokor izvijestio na kraju rujna 2016. premašivalo 959 milijuna kuna (127 milijuna eura) kratkoročnog duga, Moody’s procjenjuje da likvidnost koncerna neće biti dovoljna da bi se financiralo smanjivanje obveza prema dobavljačima.

 Dodatni izvori likvidnosti su ograničeni, s obzirom da Adria grupa ima samo pristup 170 milijuna eura bilateralne kreditne linije koja dospijeva za manje od 12 mjeseci, računajući od 30. rujna 2016. Agrokorov pristup kreditnim tržištima se pogoršao i on ovisi o malom broju banaka, pri čemu ruske financijske institucije Sberbank i VTB banka drže 52 posto duga grupe i 87 posti njegovih ukupnih dugova prema bankama.

 Istodobno, Agrokor treba riješiti otplatu PIK zajmova. Agrokorov holding Adria izdao je PIK zajmove kako bi financirao akviziciju Mercatora u 2014.

 Neuspjeh u refinanciranju PIK-ova potencijalno bi mogao voditi povećanju dugova grupe ili 8. ožujka 2018. zbog novih klauzula u nekim bankarskim dokumentima kojima se specificira da bi odgovarajući zajmovi odmah mogli doći na naplatu, ili 8. lipnja 2018. kada PIK-ovi dospijevaju na naplatu, što bi moglo izazvati promjenu kontrole. Ti instrumenti imaju nominalnu vrijednost od 536 milijuna eura na kraju 2016. i kamate koje se pripisuju godišnje po stopi od 10,5 posto.

 Moody’s upozorava da bi moglo doći do negativnih pritisaka na rejting Agrokora ako kompanija ne uspije održati kratkoročnu likvidnost ili ako moguće promjene u kapitalnoj strukturi budu negativno utjecale na njegove kreditore.

 S druge strane, kažu u Moody’su, pritisak za podizanje rejtinga trenutno je ograničen u svjetlu današnje rejting akcije. Moody’s će razmotriti njegovo podizanje ako Agrokor poboljša likvidnost, stabilizira svoja potraživanja prema dobavljačima i strukturu kapitala na održivim temeljima, demonstrira svoju sposobnost da postigne omjer EBITA-e i kamata od najmanje 1.0 puta i riješi pitanje refinanciranja PIK-ova na način da to ne utječe negativno na grupu.

Agrokor uskoro o stanju i daljnjim koracima

 Agrokor je ranije u srijedu najavio kako će uskoro izići s objavom vezanom za trenutno stanje i buduće korake kompanije. “Agrokor će uskoro izići s objavom koja će biti vezana uz sve relevantne činjenice, trenutno stanje i buduće korake kompanije. Ne bismo komentirali razne zaključke i vizije o budućnosti Agrokora”, kaže se u Agrokorovoj izjavi upućenoj medijima.

 Izjava je uslijedila nakon što su mediji prenijeli vijest po kojoj hrvatska Vlada i skupina Agrokorovih kreditora namjeravaju potpisati sporazum o mirovanju obveza, što je najavio prvi zamjenik izvršnog direktora ruske banke VTB Jurij Solovjev. “Razdoblje mirovanja (standstill) bit će u početku relativno kratko… trajat će tjedan ili mjesec dana, ne godinu… Moguće su promjene u dioničarskoj strukturi (nakon restrukturiranja duga)”, kazao je Solovjev, dodajući da je VTB u Agrokoru izložen s oko 300 milijuna eura.

 Napominje da je oformljena skupina kreditora kojom predsjeda ruska banka Sberbank, najveći Agrokorov kreditor. Kreditori očekuju da će izraditi plan restrukturiranja a razmotrit će i opciju prodaje dijela Agrokorova poslovanja radi smanjenja duga.

Solovjev je također rekao da bi skupina kreditora mogla Agrokoru osigurati kratkoročnu likvidnost. “Lokalna razvojna banka mogla bi također dati jamstva dobavljačima da nastave s isporukom robe. Moguća je kombinacija kratkoročnog financiranja… i podrške vlade”, pojašnjava.

Solovjev je ruskim medijima rekao da je Agrokor dio standstill sporazuma po kojemu je, na primjer, dužan dopustiti predstavnicima banaka ili odbora kreditora pristup upravljanju ili zamjeni financijskih direktora i revizora. Cijeli je niz zahtjeva koje je Agrokor dužan ispuniti, uključujuću odlazak trenutnog menadžmenta koji ga je doveo u sadašnju situaciju, rekao je Solovjev, dodajući da bi sporazum mogao u početku biti biti sklopljen za kraći rok, do tjedan dana.

 Po njegovim riječima, problemi u kompaniji nastali su zbog nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga za što su odgovorni vlasnici i menadžment i to u dužem vremenskom razdoblju. Solovjev je izrazio sumnju u Agrokorova financijska izvješća.

Cijene dionica Agrokorovih izdanja na Zagrebačkoj burzi u srijedu su oštro pale, izuzev Zvijezde koja bilježi blagi rast i Tiska, kojom se nije trgovalo. Dionici Leda cijena je pala za 11,59 posto, Jamnice 15,25 posto, Belja 6,17 posto i Vupika 1,82 posto.

Vujčić: Hrvatski bankovni sustav dovoljno jak

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je u srijedu kako je hrvatski bankovni sustav dovoljno jak da preživi i najgore te poručio da će bankovni sustav ostati stabilan, bez obzira na situaciju u Agrokoru.  Odgovarajući na novinarski upit može li kriza u Agrokoru utjecati na monetarni sustav, guverner Vujčić je kazao kako su stres testovi središnje banke pokazali da je bankovni dovoljno jak zbog svoje visoke kapitaliziranosti. “Mi smo radili stres test, odnosno test otpornosti bankovnog sustava koji je pokazao da je naš sustav i dalje dovoljno jak da bilo kakve i najgore pretpostavke preživi. Kapitaliziranost hrvatskih banaka je vrlo visoka, imamo 23 postotnu kapitalnu adekvatnost banaka i to je ono što čini bankovni sustav stabilnim i zbog toga smo uvijek i zahtijevali da banke budu izuzetno visoko kapitalizirane, puno više od prosjeka u Europi, eurozoni ili većini drugih zemalja s kojima se možemo uspoređivati”, rekao je Vujčić odgovarajući na pitanja novinara nakon debate organizirane u HNB-u u okviru obilježavanja Svjetskog tjedna novca.

 Upitan znači li to da je, bez obzira na Agrokor, stabilnost sustava osigurana, guverner središnje banke je odgovorio: “Ono što mi radimo je da gledamo stabilnost bankovnog sustava i on će kao takav ostati stabilan”.

Interes privatne kompanije važniji je od interesa javnosti

U Poreznoj upravi i Ministarstvu financija je prevagnulo mišljenje kako je privatni interes vlasnika Agrokora bitniji od javnog interesa: uskratili su odgovor na pitanja o poreznom dugu te kompanije, o čijem je vrtoglavom iznosu izvijestio portal Debtwire. “Sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, dana 20. ožujka 2017. godine u Središnjem uredu Porezne uprave proveden je test razmjernosti i javnog interesa, tijekom kojeg je zaključeno da u konkretnom slučaju javni interes ne prevladava u odnosu na štetu po zaštićene interese”, odgovorili su na Indexov zahtjev sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama.

Index, koji je najavio da će uložiti žalbu povjerenici za informiranje, upitao je poreznike je li bilo nagodbe oko poreznog duga tvrtki i iz koncerna Agrokor te koliki je dug tvrtki unutar tog koncerna.
Međutim, usprkos tome što je institut porezne tajne ukinut kada je Vlada Zorana Milanovića objavila listu srama, odnosno poreznih dužnika, Porezna uprava odlučila je da se to ne može primijeniti na Agrokor. Za tvrtke koje imaju dug iznad 300.000 kuna tajna ne vrijedi, ako je dug stariji od 90 dana.

SDP: Dugovi Agrokora ne smiju se pretvoriti u dugove građana

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić poručio je nakon sjednice stranačkog Predsjedništva u srijedu navečer da Agrokorov dug ne smije postati dug hrvatskih građana i nestabilnost Hrvatske. Ako Vlada razmišlja o donošenju takvog zakona (kojim bi pomogla Agrokoru) treba dobiti suglasnost Europske komisije, poručio je. SDP poziva nadležne institucije u Hrvatskoj – Poreznu upravu, DORH i HANFA-u – da istraže postoje li kakve financijske makinacije oko Agrokorovih bilanci, izjavio je nakon sjednice član SDP-ovog Predsjedništva Siniša Hajdaš Dončič

Dodao je kako se, nažalost,  u posljednje vrijeme pojavljuje sve više takvih informacija koje će u konačnici šteti zaposlenicima i dobavljačima, posebice onima u trećem krugu koji sa svojim prihodima ovise s više od 80 posto, ne isključivo o Agrokoru, nego o tvrtkama koje su najviše izložene njegovu poslovanju.

Agrokorov dug prema bankama i dobavljačima je isti – oko 16 milijardi kuna – i naša jasna poruka je da Vlada RH ne smije donositi zakon koji ide isključivo u korist jednog poduzeća. To je u suprotnosti s europskim pravom, što u konačnici može skupo koštati građane RH. To je iznos od oko 6-7 milijardi kuna koliko mogu biti odštete bude li država na taj način, što je nepoznato u europskoj praksi – preuzela upravljanje Agrokorom, upozorio je Hajdaš Dončić.

 To može biti kratkoročno, što povezujem s lokalnim izborima i smirivanjem situacije, ali ne srednjoročno i dugoročno, jer nam se to može “obiti svima o glavu”. Hrvatski porezni obveznici i proračun umjesto da ulažu u obrazovanje, što je SDP-ova proklamirana politika, ili u zdravstvo i zdravlje, u budućnosti mogli bi zbog tužbi  banaka i fondova za koje je mjerodavno nizozemsko pravo plaćati penale zbog takvog odnosa vjerovnicima Agrokora. To je nedopustivo i suprotno interesima RH, poručio Hajdaš Dončić.

 Odgovarajući na novinarski upit, Dončić je rekao kako je vrlo velika odgovornost ministra financija Zdravka Marića koji je bio zadužen za financije u Agrokoru i ako se dokaže da postoje određene financijske makinacije oko friziranja Agrokovorih bilanci, postavlja se pitanje njegove odgovornosti i to ne samo zbog Agrokora. Sjetite se što je bilo u Grčkoj nakon friziranja bilanci i ne bih htio da se to dogodi u Hrvatskoj i da imamo takvog čovjeka u Vladi, ako se to pokaže točnim i da se netko može igrati s hrvatskim proračunom, rekao je Hajdaš Dončić.

 Upitan o stranačkim kandidaturama i koalicijama na lokalnim izborima, predsjednik SDP-a Bernardić kratko je odgovorio kako očekuje bolji rezultat te da je na lokalnim organizacijama lokalna odgovornost.

Na sjednici Predsjedništva bilo je riječi o obrazovanju o čemu je Bernardić rekao kako su SDP-ovi ciljevi dobar život za svu djecu i jednake mogućnosti za sve neovisno o imovinskom statusu i žive li u razvijenim ili nerazvijenim krajevima zemlje. To je naš program od kojeg nećemo odustati s konkretnim mjerama koje ćemo napravit na svim razinama, istaknuo je.

Na pitanje podupire li kandidate kao primjerice Vladu Iljkića, iz Stožera za obranu Vukovara, koji je svojedobno prosvjedovao protiv SDP-ove politike i Vlade, Bernardić je ponovio da je lokalna organizacija – lokalna odgovornost.

You may also like

0 comments