Ovlasti stožera bile su zakonite

USUD
Ustavni sud u ponedjeljak je zaključio da su zakoni koje je o ovlastima Stožera civilne zaštite donio Hrvatski sabor u skladu s Ustavom te da je zakonita većina odluka Stožera donesenih zbog epidemije koronavirusa.

Na sjednici koja je iza zatvorenih vrata održana u ponedjeljak Ustavni sud nije prihvatio ili je odbacio većinu prijedloga koji su osporavali zakonitost ovlasti i odluka Stožera civilne zaštite.  Ustavni sud prihvatio je jedino prijedlog za ocjenom ustavnosti koji se tiče zabrane rada trgovina nedjeljom.

Istovremeno Ustavni sud ukinuo je Izmjene i dopune Zakona o najmu stanova, priopćio je Ustavni sud. Sve odluke donesene su s deset glasova za i tri glasa protiv.

U odnosu na ovlasti Stožera vezano uz zakone o sustavu civilne zaštite, zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Zakona o lokalnim izborima te Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti Ustavni sud zaključio je da “Hrvatski sabor može u ostvarivanju svoje zakonodavne ovlasti kada ograničava pojedina ljudska prava i slobode postupati na temelju dviju ustavnih osnova predviđenih člancima 16. i 17. Ustava”.

Odluka o tome na temelju koje od navedenih ustavnih osnova će ograničiti pojedine slobode i/ili prava u isključivoj je nadležnosti Hrvatskog sabora, zaključio je Ustavni sud.

Ocijenili su da je donošenjem zakona odnosno izmjena i dopuna osporenih zakona kojima se, između ostalog, zbog sprečavanja širenja epidemije zarazne bolesti Covid-19 radi zaštite života i zdravlja ljudi propisuju mjere kojima se ograničavaju temeljna ljudska prava i slobode, Hrvatski sabor postupao u granicama svojih ovlasti propisanih Ustavom.

Vezano uz odluke Stožera civilne zaštite o korištenju maski i organizaciji javnog prometa Ustavni sud je ocijenio da su navedene mjere Stožera civilne zaštite bile “zakonite, imale su legitiman cilj, zaštitu života i zdravlja građana te su bile nužne za ostvarivanje tog cilja”.

Niz prijedloga odbačeno je jer “predlagatelji nisu naveli ustavnopravno relevantne razloge za osporavanje ustavnosti i zakonitosti, a iz pribavljenih očitovanja proizlazilo je da su za donošenje osporenih akata postojali objektivni i racionalni razlozi”.

Među njima i prijedlozi koji su osporavali odluke Stožera o ograničavanju okupljanja, rad u trgovini i uslužnim djelatnostima te održavanju sportskih i kulturnih događanja, ali i održavanju pogreba i ispraćaja te mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima.

Iz istog su razloga odbijeni i prijedlozi protiv Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka, Odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza te Vladine odluke objavljene u ožujku pod nazivom “Pomoć medijskoj industriji i medijskim profesionalcima u okolnostima epidemije Covid-19”.

Izuzetak zabrana rada trgovina nedjeljom i odluka u korist zaštićenih najmoprimaca

U postupku pokrenutom na vlastitu inicijativu Ustavni sud je utvrdio da zabrana rada trgovina nedjeljom nije bila u skladu s Ustavom. “Ustavni sud utvrdio je da mjera zabrane rada nedjeljom u utvrđenom razdoblju, iako je težila ostvarenju legitimnog cilja zaštite života i zdravlja građana nije ispunjavala zahtjeve razmjernosti”, navode u priopćenju.

Ukidajući pojedine članke Zakona o najmu stanova te njegove izmjene i dopune Ustavni sud je utvrdio da država nije ispunila pozitivnu obvezu u rješavanju odnosa između najmodavaca (vlasnika stanova) s jedne strane, i zaštićenih najmoprimaca (stanara u stanovima u tzv. privatnom vlasništvu) te da je u osiguravanju vlasničkih prava najmodavaca, prekomjeran teret prebacila na drugu kategoriju građana, zaštićene najmoprimce.

Ustavni sud pojasnio je i zašto nije prihvatio prijedloge troje sudaca Ustavnog suda da se o zakonitosti odluka Stožera provede javna rasprava, na koju bi bili pozvani i predstavnici medija. “Većinom glasova sud je ocijenio da za odlučivanje o biti stvari nije potrebno pozvati sudionike u postupku (predlagatelje i predstavnike Vlade ili Stožera civilne zaštite), budući da su sva činjenična i pravna pitanja u dovoljnoj mjeri raspravljena te o biti stvari između velike većine sudaca ne postoji prijepor.

Ustavni sud nije omogućio nazočnost sjednici predstavnicima tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja postupajući sukladno s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, Poslovnikom Ustavnog suda te svojom ustaljenom praksom koju u ovom sazivu Ustavnog suda nitko od sudaca nije do sada doveo u pitanje pa ni u drugim slučajevima u kojima je postojao izražen javni interes”.

Javnost rada osigurana objavom dnevnih redova, zapisnika i priopćenja

Ustavni sud skrenuo je pozornost i da s obzirom na raspoloživi prostor u zgradi suda nije u mogućnosti održati sjednicu na način da osigura poštovanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vezanih uz pandemiju bolesti Covid-19.

“Ustavni sud javnost svog djelovanja osigurava javnom objavom dnevnih redova sjednica, zapisnika sa sjednica, izdavanjem službenih priopćenja, javnom objavom odluka/rješenja i njihovih sažetaka i održavanjem konferencija za medije kada to, s obzirom na velik interes javnosti, ocijeni potrebnim.

Tako će biti postupljeno i u ovim ustavnosudskim predmetima, s time da će konferencija za medije, koju će voditi predsjednik Suda, biti sazvana protekom roka od osam dana za izradu najavljenih izdvojenih mišljenja sudaca”, navode u priopćenju.

You may also like

0 comments