Prošli tjedan (3.-7.4.) bio je najuzbudljiviji ovogodišnji tjedan. Obilježen je ulaskom Alvareza III u Agrokor u utorak 4.4. i kulminacijom krize. Alvarezova uloga će vjerojatno biti epizodna.
Piše: Ekonomski lab/Arhivanalitika.hr
Dodijeljena mu je temeljem standstill sporazuma dijela vjerovnika s Agrokorom, što nakon donošenja Lexa i pokretanja postupka izvanredne uprave temeljem podneska Ivice Todorića sudu u petak nema osobitu važnost.
Lex (NN 32/2017)
Vlada smatra da je Agrokor sistemski važna kompanija (kriterij iz Lexa je više od 5,000 radnika i dugovi iznad 1 mlrd EUR), a mi smo nakon izjava i napisa o tome da je Agrokor 15% hrvatskog gospodarstva pokušali pomoću brojki realno dimenzionirati Agrokor i njegove učinke koji su manji nego što se govorilo u početku. Ipak, Agrokor je po zakonu sada sistemski.
Lex na tehničkoj razini funkcionira ovako (prikaz šest najvažnijih stvari): (1) Vlada predlaže, a Trgovački sud u Zagrebu imenuje izvanrednog povjerenika, (2) povjerenik predlaže svoje zamjenike Ministarstvu gospodarstva, a ono sudu (zapravo, Ministarstvo ih može predložiti samo) te sud imenuje zamjenike povjerenika, (3) povjerenik priprema nagodbu s vjerovnicima u roku do 12 mj. (što sud može produljiti za još 3 mjeseca), a vjerovničko vijeće sastavljeno od 9 članova koji predstavljaju različite klase vjerovnika potvrđuje nagodbu pravilom većine (vijeće o svemu odlučuje većinom), (4) vijeće vjerovnika mora dozvoliti isplate obveza nastalih prije otvaranja postupka izvanredne uprave, a isto se odnosi na sva raspolaganja imovinom, dionicama i udjelima čija vrijednost prelazi 3,5 milijuna kuna, (5) operativno poslovanje omogućuje se ubrizgavanjem svježeg novca koji uživa prioritet u naplati čak i ako nagodba ne uspije te koncern završi u stečaju, (6) razlučni vjerovnici (čija su potraživanja osigurana hipotekama i drugim zalozima na imovini članica koncerna) ne mogu se odvojeno naplatiti dok traje postupak izvanredne uprave.
U pozitivnom razvoju događaja, posla povjerenika prihvatit će se nezavisan i profesionalan tim s velikim pregovaračkim vještinama. Neće biti upliva dnevne politike, preostala vrijednost koncerna će se maksimalizirati, a zdravi dijelovi koncerna i mreže dobavljača nastavit će normalno poslovati. Na relativno brzom kraju priče postići će se nagodba s vjerovnicima. Nagodba će vjerojatno značiti otpis na teret još uvijek aktualnog vlasnika i djelomičan otpis i/ili reprogramiranje dugova na teret vjerovnika. Da bi aktualnim vlasnicima nešto ostalo, imovina bi trebala vrijediti više od dugova. Malo vjerojatno.
U negativnom razvoju događaja, slijede političke borbe i pritisci oko povjerenika i njegovih zamjenika. Konzum neće uspjeti stabilizirati poslovanje prije Uskrsa (dobavljači su već zaustavili isporuke), ubrzat će se erozija tržišnog udjela, a problemi će se prenijeti na operativne kompanije koncerna čija će dugoročna vrijednost postati upitna. U tom slučaju, sve izglednija postaje materijalizacija tri rizika o kojima smo pisali (ne nužno tim redoslijedom): (1) rizik naknadnih tužbi protiv države, (2) rizik politizacije upravljanja i (3) rizik eskalacije zahtjeva za državnom pomoći u korist dijelova koncerna i/ili dobavljača. U scenariju rastućih političkih utjecaja važnu bi ulogu moglo imati savjetodavno vijeće (treba ga razlikovati od vijeća vjerovnika), koje je pod izravnom kontrolom Ministarstva gospodarstva (pet članova koje imenuje ministar, od kojih je jedan predstavnik radnika).
Tjedan pred nama (10.-14.4.) pružit će prvu naznaku smjera u kojem kreće sada politička priča o Agrokoru. Izbor povjerenika i drugih tijela izvanredne uprave bit će u fokusu. Šansa da Alvarez bude izabran za povjerenika ravna je nuli, a o šansama da Alvarez&Marshall budu izabrani za savjetnike za restrukturiranje odlučit će novi odnos između Vlade RH i ruskih kreditora unutar novostvorenog pravnog okvira.
Dojam je da je pregovarački prostor za ruske banke sada sužen. One bi trebale biti primarno zainteresirane za spas svojih milijardi. Ranije su kao najveći pojedinačni vjerovnici imale pregovaračku moć, ali ne i jamstva da će svjež novac koji ubrizgaju za spas kompanije imati prioritet u naplati. Lex im daje jamstvo za to, ali vlada je sjela za upravljač. Vlada sigurno ne želi odmah koristiti sredstva poreznih obveznika za spas Agrokora tako da su Rusi i dalje poželjni partneri, prvenstveno kao izvor svježeg novca. No, Vlada s druge strane sigurno ne želi prihvaćati svaki njihov prijedlog i mora i sebi i javnosti pokazati da čvrsto drži uzde i da je otporna na pritiske financijskih interesa.
Događaji u sjeni Agrokora: švicarski franak i izvoz
Ustavni sud je odbacio tužbu vezanu za ustavnost propisa o konverziji kredita s valutnom klauzulom uz švicarski franak. Sud je odluku u najvećoj mjeri zasnovao na činjenici da je Hrvatska socijalna država (točka 26. Odluke), ukazavši na teške socijalne uvjete u kojima žive stotine tisuća hrvatskih građana i na sukob ustavnih koncepata socijalne države i tržišnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj (točka 26.6.). Udruga franak je izrazila zadovoljstvo odlukom Suda, a HUB je u priopćenju istaknuo da je zakon suprotan odredbama europskoga prava, što vjerojatno predstavlja znak da će banke nastaviti tražiti zadovoljštinu na sudovima izvan RH.
Najvažnija statistička informacija objavljena u sjeni Agrokora je preliminarni podatak o rastu robnog izvoza (u kunama u prva dva mjeseca) po stopi od 19,1% u odnosu na prva dva mjeseca 2016. Pokriće robnog uvoza izvozom iznosilo je 60% u prva dva mjeseca prošle godine, a ove se godine povećalo na 67%. Hrvatsko gospodarstvo sve se više okreće izvozu. Kriza u Agrokoru potaknut će neke dobavljače na preusmjeravanje ka većim, inozemnim tržištima. Vrlo zdrav proces.
Najvažniji podatak koji će biti objavljen ovoga tjedna odnosi se na kretanje cijena u ožujku. Već nekoliko mjeseci pratimo buđenje inflacije i taj će se trend vjerojatno nastaviti. U Hrvatskoj je početkom godine potrošnja snažno rasla, kao i u EU, što počinje stvarati efekt povlačenja cijena prema gore zbog rasta potražnje (engl. demand pull inflation). Prema podacima Eurostata, potrošnja u EU snažno je rasla u veljači (0,7% desezonirano). Hrvatska (2,8%) je imala drugi najveći rast potrošnje u veljači u odnosu na siječanj nakon Portugala (3,1%).
Tržište kapitala i dalje selektivno – Agrokor trese, ali ne ruši
Kretanja na tržištu dionica treba pratiti tako da se razlikuje ambijent kada je tržište selektivno (kada investitori razlikuju dionice prema poslovnim izgledima i riziku) od ambijenta kada vlada panika i kada se snažno ruše cijene svih dionica. Naš indeks dionica iz sastava koncerna Agrokor (AG indeks) prošlog je tjedna izgubio 15,1% vrijednosti, ali je tržište i među tim dionicama jasno razlikovalo dionice kompanija koje nisu opterećene jamstvima za obveze drugih dijelova koncerna (npr. Vupik je pao «samo» 4,3%), od ostalih dionica iz sastava koncerna koje su pale po dvocifrenim stopama. Tržišni indeks CROBEX (25 dionica u čemu dionice iz sastava koncerna imaju ponder 8,4%) i CROBEXturist (4 turističke dionice) zabilježili su mnogo manji pad na tjednoj razini (1,95% odnosno 1,44%), tako da je ponašanje tržišta i dalje vrlo selektivno i daleko od panike. To je u skladu s i dalje prisutnim optimističnim očekivanjima. Indikator poslovnog pouzdanja Europske komisije za Hrvatsku u ožujku je zabilježio vrijednost od 13, najveću u EU, unatoč tome što su svi dobavljači Agrokora u ožujku već osjećali krizu.
Agrokor je do sada tresao tržište, ali ga nije srušio, što može značiti samo tri stvari: (1) Agrokor nije tako velik, opasan i “sistemski” kakvim ga prikazuju, (2) tržišni sudionici su kratkovidni i ne vide oluju koja se sprema ili (3) sudionici ispravno procjenjuju da mora doći do smirivanja zbog intervencije (Lexa). Vrijeme će pokazati.
