OUN pozvao na rješenje izbjegličke krize

Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice (UNHCR) Antonio Guterres pozvao je u petak na raspoređivanje najmanje 200.000 podnositelja zahtjeva za azilom u EU i ocijenio da bi sve članice EU trebale imati obvezu sudjelovanja u tom programu. “Osobe koje imaju valjan zahtjev za zaštitom trebaju se potom uključiti u program masovnog preseljenja uz obavezno sudjelovanje svih zemalja članica EU. Preliminarna procjena ukazuje na potencijalnu potrebu povećanja mogućnosti preseljenja na 200.000 mjesta”, napisao je Guterres u priopćenju.

“Europa se suočava s najvećim priljevom izbjeglica unazad više desetljeća”, rekao je on, ocjenjujući da “situacija zahtijeva masovni zajednički napor koji je nemoguć s postojećim fragmentarnim pristupom” unutar EU. Više od 300.000 osoba preplovilo je Mediteran od početka godine, a više od 2600 ih je poginulo na tom putu, po UNHCR-u.

Mađarski i poljski dužnosnici u petak su upozorili da Europi prijete milijuni migranata ukoliko se budu ignorirali uzroci izbjegličke krize i Europa ne zaštiti svoje granice. Rijeka migranata koja se slijeva u Europu beskonačna je i ukoliko Europska unija ne zaštiti svoje granice mogu stići deseci milijuna novih, kazao je u petak mađarski premijer Viktor Orban. “Stvarnost je da Europi prijeti ogromni priljev ljudi, mnogo desetaka milijuna moglo bi stići u Europu”, rekao je za državni radio. “Sada govorimo o stotinama tisuća no sljedeće godine govorit ćemo o milijunima i tomu nema kraja”. “Odjednom vidjet ćemo da smo postali manjina na vlastitom kontinentu”, kazao je pozivajući Europu da “pokaže snagu u zaštiti svojih granica”.

Europa se mora pozabaviti uzrocima dolaska migranata a ne se samo koncentrirati na to kako da ih razdijeli među zemljama jer će se uskoro suočiti s milijunima, upozorio je poljski ministar vanjskih poslova Grzegorz Schetyna. “Razmijeri migracije su ogromni pa se ne možemo usmjeriti, a govorimo o čitavoj Europi, na raspodjeljivanje ilegalnih migranata bez da se borimo protiv uzroka njihova dolaska”, kazao je Schetyna za Radio Zet. “Moramo razmisliti kako da zaustavimo ilegalnu imigraciju. U suprotnom ćemo uskoro imati tri-četiri milijuna ekonomskih izbjeglica”, poručio je.

Mađarska je izgradila žičanu ogradu prema Srbiji a najavila je da će u slučaju potrebe isto učiniti i na granici prema Hrvatskoj. Najavila je i da će prema potrebi angažirati vojsku na granicama, te se sprema donijeti zakone kojima će oštro kažnjavati ilegalne ulaske u zemlju. Mađarska je u ponedjeljak dozvolila da nekoliko vlakova s migrantima krene prema Austriji no nakon toga obustavila ih je. U četvrtak je vlak u koji su migranti provalili u Budimpešti propustila do 40 kilometara udaljenog Bicskea gdje je zaustavljen.

Oko 500 migranata odbija otići u prihvatni centar u tom mjestu a interventna policija okružila je vlak i pokušavala neke odvesti. Migranti, uglavnom iz Sirije, ukrcali su se u vlak nakon dva dana čekanja pred željezničkim kolodvorom Keleti na koji nisu smjeli ući sve dok se policija u četvrtak ujutro nije povukla bez obrazloženja. Oko kolodvora su i dalje tisuće izbjeglica koje se nadaju da će nastaviti putovanje. Migranti iz vlaka u Bicskeu odbijaju hranu i pića koja im je ponudila policija i traže da im se omogući nastavak puta do Austrije.

Oni koji odbiju registraciju suočeni su s mogućnošću izgona iz Mađarske i povratka u zemlju iz koje su prešli granicu. Većina je u Mađarsku stigla putem preko Turske, Grčke, makedonije i Srbije.

U jeku izbjegličke krize na europskim vratima norveška policija objavila je da je 170 izbjeglica, uglavnom iz Sirije, ušlo u tu zemlju preko graničnog prijelaza Storskog iz Rusije, često biciklom, odabravši jeftiniji, sigurniji iako dulji put do Europe nego što je balkanska i sredozemna ruta. Zahvaljujući dobrim odnosima Moskve i Damaska, Sirijci lako mogu dobiti vizu za ulazak u Rusiju odakle ulaze u Norvešku, jednu od najbogatijih zemalja Europe koja je članica Schengenske zone slobodnog kretanja ljudi iako nije članica Europske unije. “Mislim da je to jedini legalni put u Europu”, rekao je Elijah Hansen (26), student iz Sirije koji je u Norvešku stigao u ožujku. Cijeli put stajao ga je 1600 dolara, a uključuje let iz Bejruta do Moskve, 36-satnu vožnju vlakom do arktičke luke Murmansk te putovanje automobilom do granice.

Hansen, koji je očajnički želio pobjeći od vojne obveze u Siriji zahvaćenoj građanskim ratom, objasnio je da bi putovanje preko Turske bilo skuplje ne računajući i sve moguće opasnosti prelaska Sredozemnog mora do Grčke te zatim tranzit preko Makedonije, Srbije, Mađarske. Hansen je putovao krajem zime kada su temperature u Storskog bile ispod ništice i do Norveške se vozio automobilom. No neki su izbjeglice odlučili kupiti bicikle u Rusiji i njima se dovesti do granice. Ruski zakon naime brani dolazak do granice pješice, a norveški zakon brani vozačima automobila da prevoze ljude koji nemaju valjane dokumente. Zato izbjeglice odabiru bicikl.

Policija je dosad uskladištila nekih 40 bicikala na granici, a u ruskome rudarskom gradu Nikelu snažno je porasla prodaja tog prijevoznog sredstva. Paul Nesse, viši savjetnik u nevladinoj udruzi Norwegian Refugee Council očekuje da bi broj korisnika arktičke rute mogao porasti. Norveška, koja je bogatsvo izgradila na velikim zalihama nafte i plina, planira primiti 8000 izbjeglica iz Sirije do kraja 2017. Ta zemlja od pet milijuna stanovnika povijesno je manje otvorena prema izbjeglicama nego susjedna Švedska, a planiranom broju od 8000 izbjeglica oštro se protivi populistička Napredna stranka, manji partner u dvostranačkoj vladi.

You may also like

0 comments