Predložena porezna reforma donosi snažan poticaj bankama da otpišu milijarde, ako ne i desetke milijardi kuna nenaplaćenih kredita. Krajem prošle godine dužnici su prestali vraćati oko 46 milijardi kuna kredita – dvije trećine te svote dugovale su tvrtke, a trećinu građani.
Ministarstvo financija najavljuje da će 2017. umanjiti poreznu obvezu banaka ako banke otpišu kredite koje su 31. prosinca 2015. svrstali u kategoriju loših, odnosno nenaplativih kredita. Europska nadzorna tijela smatraju da je kredit loš ako dužnik više od 90 dana nije platio ugovorene rate.
U međuvremenu, od 31. prosinca 2015. do 30. lipnja ove godine vrijednost loših kredita pala je za šest milijardi kuna koje su banke prodale ili otpisale pa je u portfelju banaka ostalo 26 milijardi kuna loših kredita poduzeća i 12,7 milijardi kuna neotplaćenog duga građana, piše Večernji list.
Oprostu se mogu nadati blokirani, ljudi pod ovrhama, tvrtke u blokadi…
Damir Odak, viceguverner HNB-a objašnjava da banke mogu otpisivati samo onaj dio duga koji je pokriven rezervacijama.
U prosjeku, banke su pokrile 54 posto loših kredita (oko 21 milijarde kuna), no po pojedinom kreditu taj postotak može biti manji ili veći, ovisno o rizičnosti klijenta. Primjerice, pokrivenost kredita koji se ne otplaćuju dulje od dvije godine je stopostotna.
Sličnu poreznu olakšicu banke su lani dobile za kredite koji su konvertirani iz CHF u eurske, dok su se kod svih drugih oprosta olakšice stjecale kada vjerovnici dokažu poreznim vlastima da su iskoristili sva pravna sredstva da naplate dug.
Zdravko Marić, ministar financija, navodi da se radi o jednokratnoj mjeri koja nije kompenzacija bankama za gubitke iz konverzije, nego namjera Vlade da smanji zaduženost privatnog sektora, piše Večernji list.
