Oštri pad cijena energenata srušio godišnju inflaciju

Analiza
Godišnja inflacija u eurozoni pala je u ožujku ispod jedan posto zbog oštrog pada cijena energenata, pokazale su u utorak procjene europskog statističkog ureda Eurostata.

Godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u ožujku je u 19-članoj eurozoni u prosjeku iznosila 0,7 posto, izračunali su europski statističari. U veljači iznosila je 1,2 posto. Naglo slabljenje inflacije u ožujku rezultat je pada cijena energenata, za 4,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U veljači su gotovo stagnirale.

Najviše je poskupjela svježa hrana, za 3,5 posto. U veljači njezine su cijene porasle 2,6 posto. Kada se isključe oscilacijama podložne cijene energenata i svježe hrane, temeljna je inflacija u eurozoni u ožujku kliznula na 1,2 posto, s 1,3 posto u prošlom mjesecu.

Sva su velika gospodarstva eurozone u ožujku bilježila znatno niže stope inflacije nego u prethodnom mjesecu, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. Najviše je pala stopa inflacije u Francuskoj, s 1,6 na 0,7 posto. U Njemačkoj je kliznula s 1,7 na 1,3 posto. Cjelovito izvješće za eurozonu i EU i zemlje članice bit će objavljeno 17. travnja, navodi se u priopćenju.

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači je pala za 2,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, zabilježivši tako pad već četvrti mjesec zaredom, dok je u odnosu na siječanj porasla za 0,9 posto, pokazuju u utorak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Industrijska proizvodnja pala je na godišnjoj razini već četvrti mjesec zaredom, iako sporije u odnosu na siječanj, kada je na godišnjoj razini bila manja za 5,5 posto.

Prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, u veljači 2020. u odnosu na veljaču 2019. proizvodnja intermedijarnih proizvoda bila je manja za četiri posto, energije za 3,6 posto, a kapitalnih proizvoda za 2,1 posto. S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju na godišnjoj razini veća je za 5,9 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,8 posto. Gledajući usporedbu na mjesečnoj razini, statistika prema glavnim industrijskim grupacijama pokazuje da je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju veća za 8,5 posto, a energije za 2,2 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda bila manja za 3,2 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za jedan posto i kapitalnih proizvoda za 0,4 posto.

Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, proizvodnja u prerađivačkoj industriji, koja u ukupnoj industrijskoj proizvodnji ima najveći udio, gotovo 82 posto, u veljači je pala za 0,6 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije. Pala je i proizvodnja u rudarstvu i vađenju, i to za 5,7 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji na godišnjoj razini porasla za 1,8 posto.

Unutar prerađivačke industrije, za najvećih 49,1 posto pala je proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, kategorija proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava bilježi pad od 30,3 posto, proizvodnja metala manja je za 10,3 posto, računala te elektroničkih i optičkih proizvoda za 10,2 posto, proizvodnja odjeće za 9,2 posto…  Najveće stope rasta ostvarene su u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, 17,7 posto, proizvodnja papira i proizvoda od papira rasla je 14,5 posto, dok je proizvodnja prehrambenihproizvoda na godišnjoj razini veća 10,2 posto, a pića sedam posto.

Rasla je i proizvodnja namještaja, 8,9 posto, tekstila, 7,3 posto, osnovnih farmaceutskih proizvoda, 6,3 posto,a proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme porasla je 6,2 posto. U veljači, u odnosu na siječanj iste godine, sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u prerađivačkoj industriji za 3,1 posto, u rudarstvu i vađenju za 7,3 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji pala za 2,9 posto.

You may also like

0 comments