Ostojić: Uvodimo mjere pripravnosti, ali nema mjesta histeriji

Gost Novog dana kod Tihomira Ladišića bio je ministar unutarnjih poslova RH, Ranko Ostojić. Danas su Hrvatska, ali i EU, proglasili Dan žalosti zbog tragičnih napada u Parizu. Koliko je taj dan bio težak za vas koji radite u sigurnosti, i hoće li Europa ostati ista?

“Nitko na ovo ne može ostati imun. Svatko tko se osjeća civiliziranom osobom ne može ostati, a da ga ne pogodi ovaj masakr koji se dogodio. Ljudi koji su poginuli, način na koj je to nemilosrdno izvedeno… Upravo je to terorist htio postići, da unese strah i nemir. Prva reakcija je da u ljudi prestrašeni, Pariz je pust, ali isto tako sam, kao jedan od ljudi koji Europu doživljavaju kao civlizacijsku meku, posebno ponosan na reakciju da žele odoljeti takvoj vrsti terora. Nakon pucnjave ljudi su se okupili, zapjevali, to su ljudi koji pokazuju da ih se ne da slomiti i da im teroristi neće unijeti strah. Još od napda na Charli Hebdo i kasnijih događaja u regiji pojačana je razina sigurnosti u Hrvatskoj, to su sve događaji koji su digli stupanj pripravnosti u svim dijelovima sigurnosnog sustava, u policiji i sigurnosnim službama. Mi smo dio NATO-a, pa koristmo sve alate koji nam stoje na raspolaganju, Europol, Interpol, sve to radi sigurnosti građana. Ima puno toga što sigurnosne službe rade, a da ljudi ne vide. Nažalost, obično u ovakvim emisijama razgovaramo o događajima nakon što se dogodi tragedija, i zato sam ponosan na sustav koji je preventivno puno napravio, poslove koji nisu bili vidljivi. Danas pozivam građane i da nam daju sve korisne informacije, to je jako važno”, ispričao je Ostojić.

Kako je Hrvatska reagirala na nove terorističke prijetnje? “Napravili smo nešto što je trebalo davno biti napravljeno, a to su standardni operativni postupci, kojima se jednostavno može uz što manje snage imati što efikasniju mogućnost odgovora na ovakve rizike. Rade se i procjene rizika. Time ne izvlačite tisuće policajaca i spuštate rampe kad se dogodi događaj, nego se danas to radi uz puno bolju tehniku, tako da svatko zna što se u tom trenutku radi. Niti jedna zemlja nije isključena kao mogući cilj napada. Bilo je potrebno dići razinu naših postupanja, i danas imamo kvalitetnu suradnju između sigurnosnih agencija i policije, ali i ostalih koji rade na poslovima koji mogu biti ugroženi. Hrvatska ne samo da kontrolira situaciju, nego imamo i garanciju da se teroristički akt ne dogodi.”

Hoće li se mijanjati režim ulazaka u zemlju, npr. u zračnim lukama? “Već jest podignuta sigurnosna razina, na svim točkama funkcionira sustav s kojim se kontroliraju putovnice. Važno je da pomognemo razmjenom podataka svim zemljama. U tom smislu jesu pojačane kontrole, upravo da i Hrvatska odgovori na tu terorističku strategiju “Nitko nam ništa ne može”. Činjenica je ipak da se trpe porazi u Siriji, Iraku, dakle IS je u ozbiljnim problemima, i zato dolazi do ovih situacija.

Pronađena je putovnica osobe koja je sudjelovala u napadima, a koja je 8. listopada bila u Opatovcu. “Hrvatska policija je potvrdila da je registrirala tu osobu, i to temeljem zahtjeva francuskih vlasti. Prerano je govoriti o ostalim detaljima, ali RH se nikada neće ponijeti tako da prešuti činjenicu da je takva osoba bila kod nas. O samoj putovnici još uvijek se vodi istraga. Za sada znamo da je prešao preko Makedonije, Srbije u kojoj je zatražio azil, Austrije, i dalje prema odredištu na kojem se našao. Moguće je da ISIL nastoji regrutirati ljude ili u njemačkim tranzitnim centrima, one ljude koji su već stigli, šalju im poruke “Vidite gdje ste došli, budite nam saveznici, oni su vas prevarili”, i tako dalje. Danas postoji kompletna infrastruktura za detektiranje takvih osoba.”

Ta je osoba registrirana upravo u Opatovcu, a ne na drugim lokacijama izbjegličke rute. “Prvih nekoliko dana krize, RH je poštivala Dublinski sporazum, i stavljala podatke koji su omogućili da se eventualno vrati osobe u zemlju iz koje su došli. Međutim, sada ispada da bi se upravo Grčka mogla izvući iz te situacije, a od tamo su uglavnom došli. Donesena je zatim odluka da se izvrši puna registracija, ali da se podaci ne dijele, kao prije. Ali nama ne pada na pamet ne surađivati sada s francuskom policijom, i pomagat ćemo da se vidi je li bilo potencijalno i drugih opasnih osoba. Cilj je terorista upravo da ugrozi put onih koji bježe od rata i terora. Zato mi je i drago da je sam Juncker rekao da treba razlikovati kriminalce od ljudi koji su izbjeglice. Sve što su tražili do sada u Francuskoj, na sve im je odgovoreno, nikad nećemo skrivati takve podatke. Vidim da dosta njih šuti oko registracije, ali ne govore da je takva osoba prošla i kroz šengenski, puno stroži sustav kontrole.”

Pripadnici Frontexa još nisu na srpsko-hrvatskoj granici, iako je o tome bilo govora. “On već postoji, na Bajakovu, Krasovićima, preko ljeta su bili na aerodromu u Zagrebu. Frontexovci su na Bajakovu preko godinu dana. Radilo se o posebnoj misiji da Šid bude kontrolna točka ulaza. Mi smo tražili da se hitno reagira, i još nismo dobili konkretan odgovor, no sada nema govora o tome da bi bilo tko slao bilo kogana pozicijama sa strane.Ne mislim da vječno može trajati politika otvorenih vrata, no europsko lice bi trebalo biti humano”

Zašto onda žica na slovenskoj granici? “To je isto kao pitanje zašto Austrija gradi ogradu sa Slovenijom. Sve na kraju ovisi o Njemačkoj. Da ovi ljudi žele ostati u RH, bilo bi razumljivo, da žele ostati u Sloveniji, bilo bi razumljivo. Ja sam uvjeren da je to dakle u cilju unutarnjih političkih ‘okršaja’, da se zadovolji onaj dio ljudi koji žele dokazati da bi zid trebao biti jedini pravi odgovor. Ne mislim da vječno može trajati politika otvorenih vrata, no europsko lice bi trebalo biti humano. Dok Njemačka prima tisuće ljudi, zašto bi dolazilo do problema zbog pojedinaca? Tjedan je dana od izbora. Koliko dugo možemo još ovako, da su još uvijek neodgovorena mnoga pitanja oko formiranja vlade? “I ovi događaji pokazuju da funkcioniramo, država je stabilna, i čekamo daljnje razgovore. Ponavljanje izbora u nedjelju isto pokazuje da će uskoro doći do rokova u kojima se moraju stvari definirati. O MOST-u ovisi tko će sastaviti vladu, i to na način da se pregovora o ozbiljnim temama.

Je li sastanak između Zorana Milanovića i Drage Prgometa, nakon čega je Progmet izbačen iz MOST-a, bio greška? Tko je ovlašten da s kime razgovara? Privatan razgovor u stanu prijatelja Kotromanovića je isto kao da sam ja sjeo s Prgometom na kavu, s njime koji mi je spasio život, mislim da mogu razgovarati s kim hoću. Neki bi mogli razgovarati, neki ne, mene samo zabrinjava govori li to da svaki razgovor i kontakt mora biti unaprijed isključen, i da se samo najavljeno pred novinarima može razgovarati? “Tek kad se skupi potpise može se pred Predsjednicu, i razgovarati o mandatu. Mislim da MOST još traži određeno vrijeme za novu rundu pregovora, malo kao da dobiju na vremenu. Po meni je najbitniji SDP i njegova koalicija, koja je pobijedila stranu koja je prijetila Hrvatskoj, i ponosan sam što je RH tako nešto odbila. Hrvatska na ponovljenim izborima sigurno ne bi promijenila svoj stav”, smatra Ostojić.

You may also like

0 comments