Ostavka Janisa Varufakisa prilika za novi početak odnosa Atene i Trojke

Nediplomatični grčki ministar financija Janis Varufakis podnio je ostavku u ponedjeljak i uklonio veliku prepreku sporazumu koji bi Grčku ostavio u eurozoni, dan pošto su grčki birači rekli odlučno “ne” međunarodnim kreditorima. Janis Varufakis, samoproglašeni lutajući marksist, ekonomist koji je razbjesnio svoje partnere u eurozoni nekonvencionalnim stilom i držanjem lekcija, u kampanji uoči referenduma grčke je vjerovnike optužio za terorizam.

“Ubrzo nakon objave rezultata referenduma, rekli su mi da postoji određena sklonost nekih članova eurozone … glede mojeg odsustva sa sastanaka, a tu je ideju premijer Aleksis Cipras ocijenio potencijalno korisnom za postizanje sporazuma”, napisao je Varufakis na svom blogu. “Iz tog razloga danas napuštam ministarstvo financija”, dodao je Varufakis. “Smatram da je moja dužnost da pomognem Aleksisu Ciprasu, na način na koji on to vidi, da iskoristi kapital koji mu je grčki narod dao na jučerašnjem referendumu. Prijezir vjerovnika nosit ću s ponosom”, naglasio je dosadašnji grčki ministar financija.

Njegova žrtva, pošto je obećao Grcima da će nakon referenduma dobiti bolji sporazum s vjerovnicima, sugerira da je premijer Aleksis Cipras odlučan postići sporazum u posljednji tren. Glavni grčki pregovarač u razgovorima s međunarodnim vjerovnicima Euklid Cakalotos najizgledniji je kandidat za novog ministra. Taj uglađeni profesor ekonomije preuzeo je istaknutu ulogu u pregovorima s vjerovnicima u travnju kada je Varufakis jedno vrijeme bio maknut u stranu.

Analitičari kažu da je Cipras nakon referenduma krenuo konstruktivno. Njegov umjereni pobjednički govor i micanje Varufakisa dobar su početak, smatraju. Idući izazov će biti uvjeriti Berlin da mu se može vjerovati, a u tome će ključnu ulogu igrati sutrašnji summit eurozone. Prema nepotpunim rezultatima koje je u ponedjeljak objavilo grčko ministarstvo unutarnjih poslova, protivnici prijedloga međunarodnih vjerovnika pobijedili su na referendumu u nedjelju s 61,31 posto. Na referendumu je sudjelovalo 62,5 posto birača.

Vlada je pozivom na referendum željela “osnažiti pregovaračku poziciju s Europom” i postići dogovor o financijskoj budućnosti zemlje. Cipras je poručio kako rezultat referenduma nije “raskid” s Europskom unijom i obećao da će se potruditi kako bi uskoro omogućio ponovni normalni rad grčkog bankarskog sustava. Cipras je izazvao iznenađenje kad je 25. lipnja najavio referendum, nakon neuspjelih pregovora između Atene i međunarodnih vjerovnika o novom paketu pomoći Grčkoj. Grčka odbija nove mjere štednje što ih traže vjerovnici.

You may also like

0 comments