Oštar pad svjetskih burzi na valu povećanja kamata

Treći tjedan za redom

Na Wall Streetu su cijene dionica pale i prošloga tjedna, trećega zaredom, a pale su i ostale najveće svjetske burze jer će uskoro zbog visoke inflacije američka središnja banka povećati kamatne stope.

Posljedica je to daljnjeg pritiska na tehnološki, ali i druge dioničke sektore koji se temelje na rastu jer su u očekivanju povećanja ključnih kamata Feda porasli prinosi na američke državne obveznice.

Na referentne 10-godišnje obveznice prinosi su u jednom trenutku dosegnuli 1,9 posto, najvišu razinu u dvije godine, dok su se još početkom godine kretali oko 1,5 posto.

Prinosi brzo rastu jer se špekulira da bi Fed mogao agresivnije zaoštriti monetarnu politiku nego što se očekivalo kako bi suzbio inflaciju, koja je dosegnula najviše razine u gotovo 40 godina.

Analitičari procjenjuju da bi Fed već u ožujku mogao povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, a potom još u dva ili tri navrata do kraja godine.

U fokusu ulagača su idućega će tjedna biti sjednica čelnika Feda, koja bi mogla dati jasniju sliku o budućem zaoštravanju monetarne politike.

Ulagači će pažljivo analizirati i kvartalne poslovne rezultate kompanija, a izvješća će, među ostalim, objaviti tehnološki divovi, kao što su Apple, Microsoft i Tesla.

Od kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih više od 70 posto nadmašilo je očekivanja po pitanju zarada.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija u posljednjem lanjskom tromjesečju porasle više od 20 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica porasle, ponajviše u tehnološkom sektoru, pa tako burzovni indeksi nadoknađuju gubitke od prošloga tjedna. Na Zagrebačkoj se burzi u ponedjeljak očekuje oprezno trgovanje, pri čemu će u fokusu ulagača biti zbivanja na svjetskim burzama, dok su Crobex indeksi, unatoč prošlotjednom padu, na putu dobitaka u siječnju za više od 2 posto.

Na azijskim su burzama u ponedjeljak burzovni indeksi porasli, kao i cijene nafte, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta blago skliznula s najviše razine u godinu i pol dana.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala, nakon što je prošloga tjedna skočila 1,7 posto i probila, po prvi put od srpnja 2020. godine, razinu od 97 bodova.

Cijene su nafte, pak, nastavile rasti, pa se trend njihova uspona protegnuo na sedmi tjedan.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala 1,35 posto, na 91,24 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,36 posto, na 88,00 dolara.

Kretanje cijena nafte oko najviših razina u više od sedam godina posljedica je, među ostalim, napetosti između SAD-a i Rusije u vezi Ukrajine jer su trgovci sve zabrinutiji zbog mogućeg poremećaja opskrbe naftom i plinom iz Rusije.

You may also like