Recesija vodi u slabiju potražnju
Na svjetskim su tržištima cijene nafte oštro pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava vodi u slabljenje potražnje za energentima. Cijena barela na londonskom tržištu potonula je na 87,62 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio , na 80,08 dolara.
Pad cijena posljedica je usporavanja rasta gospodarstava jer zbog toga slabi i potražnja za naftom.
Trgovce najviše zabrinjava daljnji rast broja zaraženih covidom-19 u Kini, što je potopilo nade da će najveći uvoznik nafte u svijetu u kratkom roku ukinuti sva korona ograničenja i tako pridonijeti rastu potražnje za energijom.
Prošloga su tjedna Peking i neki drugi veliki gradovi izvijestili o najvećem broju novozaraženih od početka pandemije.
Zbog restriktivnih mjera protiv širenja virusa rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva već se dulje vrijeme usporava.
Očekuje se i daljnje usporavanje rasta američkog gospodarstva, s obzirom da tamošnja središnja banka Fed zbog visoke inflacije najavljuje daljnje povećanje kamatnih stopa.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) ponovo je prošloga tjedna snizila procjenu rasta globalne potražnje za naftom u 2022., po peti put od travnja, ističući covid-19 u Kini, visoku inflaciju i podizanje kamatnih stopa u velikim gospodarstvima.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) podigla je, pak, prognozu rasta potražnje u ovoj godini i podsjetila da 5. prosinca na snagu stupa embargo EU-a na uvoz ruske nafte brodovima, što znači da treba naći zamjenu za oko 1,1 milijun barela nafte dnevno.
No, u 2023. rast potražnje trebali bi zakočiti nepovoljni ekonomski trendovi, procjenjuje IEA.
