Premijer Tihomir Orešković u srijedu je ustvrdio da je Europska komisija svojom ocjenom Nacionalnog programa reformi dala potvrdu kvalitetnog rada Vlade te istaknuo da će se reforme provesti.
“Danas je vrlo dobar dan. Europska komisija je dala mišljenje na naš Nacionalni program reformi i danas smo dobili potvrdu našeg kvalitetnog rada. Reforme koje smo predstavili hrvatskoj javnosti i Europskoj komisiji ćemo provesti”, istaknuo je Orešković na konferenciji za novinare u Banskim dvorima, dodavši da se već može vidjeti da se krenulo sa smanjivanjem javnog duga. “Stvari se dobro odvijaju unatoč mnogim skepticima”, ocijenio je Orešković.
Europska komisija u srijedu je objavila pet ekonomskih preporuka za Hrvatsku te ocijenila da je njezin reformski program u velikoj mjeri ambiciozan te da bi, pod uvjetom da ostvari trajnu korekciju prekomjernog deficita ove godine, sljedeće godine mogla prijeći iz korektivnog u preventivni dio postupka prekomjerenog deficita.
Komisija tako poziva Hrvatsku da ove godine osigura trajnu korekciju prekomjernog deficit, da se do kraja ove godine donesu mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja, poboljša učinkovitost javne uprave, znatno smanje parafiskalni nameti te da se poboljša učinkovitost pravosudnog sustava na trgovačkim i upravnim sudovima.
Komentirajući ocjene i preporuke EK, Orešković je istaknuo da su sve preporuke već uklopljene u program reformi, da se na njima radi, a sada ih dodatno treba ubrzati. Dodao je i da se do jučer pričalo da nema reformi, prije dva mjeseca je Hrvatska bila na rubu korektivnih mjera, a danas sama EK paket reformi naziva ambicioznim.
Podršku je ovaj plan reformi dobio ne samo od EK, već nedavno i od MMF-a, rekao je Orešković izrazivši uvjerenje da će svi ti pozitivni komentari imati utjecaja i na investitore te na rejting agencije. “Uvjeren sam da će ovaj paket reformi stvoriti rezultate i da će biti bolje za sve građane Hrvatske. Na ovoj je Vladi da pokrenemo ovu situaciju, tako da nam mladi ne odlaze i da naša djeca imaju bolju budućnost nego što je danas”, rekao je premijer, zatraživši malo vremena, jer “plan je 20 posto, a 80 posto je njegova provedba”. “Ključna riječ su rezultati. Očekujem od svog tima i oni od svojih timova da se fokusiramo na rezultate i onda sam uvjeren da ćemo svi zajedno vidjeti pozitivne pomake”, istaknuo je premijer.
Upitan kako je Hrvatska ipak izbjegla korektivne mjere, Orešković je rekao da je EK očito iščitala brojke iz Programa reformi – planirani rast BDP-a za 2 posto, deficit manji od 3 posto BDP-a I smanjenje javnog duga, koji je za njih bio glavni problem.
Ministar financija Zdravko Marić komentirao je, pak, dio izvješća EK koji se odnosi na njegov resor, posebice zahtjev za dodatnom fiskalnom konsolidacijom i u 2017. te zahtjeve tehničke prirode, poput višegodišnjeg planiranja proračuna i upravljanja javnim dugom. “Osobno, u tom dijelu stavljam veliki fokus mog interesa, ne samo iz perspektive upravljanja javnim dugom, nego i smanjivanjem njegovog udjela u BDP-u”, rekao je Marić, dodajući da su projekcije koje su poslane u Bruxelles očito dobro prihvaćene.
Osvrnuo se i na prošlotjednu izjavu povjerenika za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Jonathana Hilla o tome da bi Hrvatska mogla na neki način biti kažnjena zbog zakona kojima se rješava konverzija kredita u ‘švicarcima’.
Konverzija je gotovo u potpunosti provedena i nema povratka natrag, odnosno promjene zakonskih propisa. Iz EK smo dobili određene impulse da je, vezano uz elemente zakona koji su provedeni, a nisu baš u potpunosti u skladu sa odredbama našeg sporazuma o pristupanju EU, potrebno učiniti napore da se ti elementi isprave. I povjerenik Hill je rekao da očekuje od hrvatskih vlasti da kroz razgovore s involviranim stranama, prvenstveno banakama, pokušaju iznaći rješenje ovog problema, odgovorio je ministar financija.
Ujedno je još jednom ponovio kako “unatoč svim spekulacijama u javnom prostoru, u ovom trenutku i dalje nemamo nikakvih saznanja o bilo kakvim procesima sudske prirode pokrenutim pred međunarodnim sudovima i arbitražama (od strane banaka)”.
