[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na završetku jednogodišnjeg hrvatskog predsjedanja Srednjoeuropskom incijativom (SEI) u Zagrebu se u ponedjeljak i utorak održava summit te organizacije na kojem će o temama sigurnosti i gospodarstvu razgovarati šest premijera i visoka razina drugih sudionika. Jedan od njih je i premijer Mađarske Viktor Orban.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Orbanov je dolazak u fokusu interesa, budući Hrvatska s Mađarskom ima nekoliko otvorenih pitanja, među kojima je odbijanje Budimpešte da izruči predsjednika MOL-a Zsolta Hernadija za kojim je Hrvatska raspisala tjeralicu po tužbi da je bivšem HDZ-ovu premijeru Ivi Sanaderu dao mito kako bi ovaj prepustio upravljačka prava u INA-i Mađarima.
Premijer Plenković rekao je da je otvorena sezona za zakup kubičnih metara plina u budućem LNG-u do 20. prosinca.
[/vc_column][/vc_row]
“Naš je dojam da Mađarska razumije koliko je projekt važan za Hrvatsku i ovaj dio Europe, za pitanje energetske neovisnosti i diverzifikacije energetskih pravaca. Smatramo da će u sljedećim danima biti nastavljeni razgovori na razini ministara koji su zaduženi za pitanje energetike. Očekujemo pozitivan dogovor koji bi omogućio realizaciju projekta”.
Komentirajući odnose između INA-e i MOL-a, Plenković je rekao da je na strani Hrvatske angažirana država, a na strani MOL-a kompanija. “To je ključna razlika. Naša stajališta su nepromijenjena, ključno je postići dogovor o onome što se zove cijena, za to predstoje razgovori, a naš je cilj da, dok se do dogovora ne dođe, međusobni odnosi između dioničara budu bolji, kvalitetniji i omogućuju bolje poslovanje i korist Hrvatskoj i INA-MOL-u. Tako da su pozicije iste”, rekao je Plenković.
Orban se nadovezao da je za Mađarsku to interkompanijsko pitanje i da je država uključena jer ima paket dionica od 25 posto. “Moraju se donijeti odluke na razini kompanija, ako me tko pita, ja ću reći ono što ne treba – ne moramo na silu. Ako Hrvati i Mađari ne mogu surađivati vezano za jednu kompaniju, ne trebaju to činiti. Treba ići svatko svojim putem. To znači da bi Hrvatska trebala otkupiti INA-u”, rekao je Orban.
Ulazak Mađarske u LNG je pak za Orbana pitanje cijene. “Plin ima sve manju ulogu u mađarskom energetskom sustavu, trenutno gradimo nuklearnu elektranu, ušli smo u investicije oko solarnih elektrana. To su investicije koje će se uspostaviti nakon dugo vremena, u međuvremenu plin ima važnu ulogu, a bitna nam je cijena. Plin najjeftinije nabavljamo od Rusa preko cjevovoda, drugi najjeftiniji je iz Rumunjske i tamo se radi interkonekcija s mađarskim sustavom. Treća najjeftinija opcija je iz Slovačke, a Hrvatska je četvrta. Sve se vrti oko cijene. Ako možemo naći poslovni model povoljan za Mađarsku, možemo surađivati”, rekao je.
Iako je isticao dobre odnose i trgovinsku suradnju dviju zemalja, mađarski premijer je ipak rekao kako “imaju određenu gorčinu u ustima”. “Obzor naših odnosa nije potpuno bez oblaka. Vjerojatno je poznat osjećaj kada zdrav organizam reagira na trn pod noktom i dolazi do zapaljenja tog nokta. Nije velika stvar, ali utječe na raspoloženje čovjeka. Moramo izvući taj trn ispod nokta”, rekao je Orban.
Na pitanje je li potjernica za glavnim čovjekom MOL-a možda taj trn u noktu, Orban je odgovorio: “Mi to smatramo pravnim pitanjem, a kod nas se politika ne upliće u pravna pitanja, nismo se uplitali do sada, nećemo to raditi ni ubuduće. Pravosuđe mora ići svojom logikom i svojim putem. Neću sklapati tajne dogovore vezano ni za kakve pravne probleme. Ja striktno podržavam potpuno razdvajanje međudržavnih odnosa i međunarodnog prava”.
“Ova hrvatska Vlada jako dobro zna što je podjela vlasti, koje su zadaće pravosudnih tijela i izvršnih vlasti. Ne namjeravamo se miješati u pravosudna pitanja”, rekao je pak premijer Plenković.
Hrvatski premijer Andrej Plenković, prethodno se sastao s rumunjskom kolegicom Dancilom te su jačanje suradnje u okviru tročlanog predsjedanja Europskom unijom, ocijenivši da dvije zemlje dijele brojne zajedničke interese, osobito u pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru EU-a i ulasku u šengenski prostor.
[quote_box name=””]
Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda ponovno je odredilo istražni zatvor šefu MOL-a Zsoltu Hernadiju kojemu je krajem listopada u odsutnosti počelo suđenje za davanje mita bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu koji je zauzvrat mađarskoj naftnoj kompaniji navodno prepustio upravljačka prava u Ini.
Glasnogovornik suda Krešimir Devčić novinarima je pojasnio da je izvanraspravno vijeće takvu odluku donijelo jer je nakon podizanja optužnice došlo do nove faze postupka, a i dalje je egzistiralo prvo rješenje o određivanju istražnog zatvora koje je protiv nedostupnog Hernadija još 2013. donio sudac istrage.
Devčić je podsjetio da je u međuvremenu postupak bio dulje od godinu dana na Vrhovnom sudu, na sudu u Luxembourgu, odnosno da je trajala takozvana mrtva faza postupka u kojoj se ništa nije događalo. “Formalno se to moglo odlučiti i ranije, ali tu se nije počinila nikakva procesna greška”, kazao je Devčić.
No, Hernadijeva odvjetnica Laura Valković suprotno stavu izvanraspravnog vijeća tvrdi da u ovom postupku nije nastupila nova faza “I obrani je bila zbunjujuća ova situacija da je danas održana sjednica izvanraspravnog vijeća o istražnom zatvoru iz razloga što je na pozivu za sjednicu bilo istaknuto da će se ona održati jer se postupak nalazi u novoj fazi. Međutim ovaj postupak se ne nalazi u novoj fazi, znamo što su faze – to su istraga, optuživanje i rasprava. Mi smo sada u očekivanju druge rasprave dakle danas nije nikakva nova faza postupka u kojoj bi se trebalo odlučivati o istražnom zatvoru”, kazala je Valković.
Dodala je i da na odluku postoji pravo žalbe, ali da se “o njoj vjerojatno neće raspravljati kao što se nije odlučivalo ni o prvoj žalbi protiv rješenja suca istrage”. “O njoj do danas nije odlučeno pa pretpostavljam da će to i nadalje biti stav naših sudova da ne odlučuju o žalbama dok se osobe ne nalazi u istražnom zatvoru, što smatram da nije dobra praksa”, kazala je Valković.
Hernadijeva odvjetnica pritom nije željela komentirati činjenicu da je odluka donesena na dan posjeta mađarskog premijera Viktora Orbana Zagrebu. Mađarska od početka postupka odbija ispitati Hernadija tvrdeći da je za taj slučaj već oslobođen na mađarskom sudu, a ignorirala je i raspisanu tjeralicu, koja je jedno vrijeme bila i ukinuta. No, izvršni odbor INTERPOL-a je sredinom studenoga odlučio u korist Hrvatske i dopustio cjelovito vraćanje međunarodne potrage za Hernadijem.
Ponovljeno suđenje Sanaderu i nedostupnom Hernadiju počelo je na zagrebačkom Županijskom sudu 23. listopada. Sanader je tada odbacio sve optužbe, kao i na prvom suđenju na kojem je Hernadi još nije bio optužen.
Osim za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, za što je preko tvrtke Roberta Ježića navodno trebao primiti 10 milijuna eura, Uskok Sanadera u slučaju Ina-MOL tereti i da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz Ine. Optužnicom je predloženo i da Sanader, ako ga se osudi i presuda postane pravomoćnom, državi vrati 10 milijuna eura.
[/quote_box]
NVO-i protiv Orbana
Nekoliko nevladinih organizacija poručilo je u ponedjeljak premijeru Andreju Plenkoviću, u povodu posjeta mađarskog premijera Victora Orbana Zagrebu, da bi prilikom susreta s njim trebao inzistirati na osudi mađarske politike kršenja ljudskih prava.
“Iako su, nažalost, HDZ-ovi zastupnici nedavno podržali Orbana u Europskom parlamentu, premijer Plenković trebao bi inzistirati na osudi mađarske politike kršenja ljudskih prava prilikom današnjih susreta s premijerom Orbanom u Zagrebu”, poručuju u zajedničkom priopćenju Kuća ljudskih prava Zagreb, Centar za mirovne studije, Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL, GONG i Inicijativa Dobrodošli!. “Orban, koji je u posjetu Zagrebu u sklopu susreta zemalja članica Srednjoeuropske inicijative, populistički je i autokratski političar koji pod krinkom zaštite nacionalnih interesa i kršćanske kulture od Mađarske želi napraviti zatvoreno i nedemokratsko društvo u kojem će se on i njegova oligarhija moći nastaviti neometano bogatiti korupcijom, pogodovanjem i otimanjem javnih dobara”, tvrde udruge.
Podsjećaju da Hrvatska ima obvezu pozivati na poštivanje univerzalno prihvaćenih ljudskih prava, što joj je u konačnici i jedan od ciljeva vanjske politike. Hrvatska također kao zemlja članica UN-ovog Vijeća za ljudska prava ima obvezu upozoriti Mađarsku na štetnost iliberalnih politika, a u nacionalnom je interesu podržati demokratski razvoj i poštivanje ljudskih prava u svim zemljama Srednje i Istočne Europe, kaže se u priopćenju.
Mađarska nije zemlja u koju se Hrvatska treba ugledati
Udruge tvrde da su Orban i njegova stranka Fidesz proveli u Mađarskoj niz politika kojima su sustavno potkopali temelje demokratskog uređenja zemlje i društva te pretvorili zemlju u “bolesnu demokraciju”. Orbanove vlade sustavno su uništile neovisnost mađarskog pravosuđa, nasrnule na neovisno novinarstvo i medije, kriminalizirale i šikanirale mađarske građane koji su beskućnici, te se nehumano i prutupravno odnosile prema izjeglicama i tražiteljima azila, navodi se u priopćenju.
Zadnjih mjeseci mađarska Vlada aktivno radi na ograničavanju akademskih sloboda i pravnim restrikcijama i zastrašivanju kritički orijentiranih nevladinih organizacija. Zabranjeni su rodni studiji na svim sveučilištima, Central European University je potjeran iz Budimpešte, a organizacije civilnog društve se javno proglašava stranim plaćenicima i nameće im se drakonsko porezno opterećenje, ističu organizacije. “Politike koje je osudio Europski parlament, izglasavši aktivaciju izvanredne procedure koja bi trebala štititi demokraciju i građanske slobode u Mađarskoj, trebale bi biti dovoljan znak hrvatskoj Vladi i premijeru Plenkoviću da Mađarska nije zemlja u koju se Hrvatska treba ugledati”, poručuju nevladine organizacije u priopćenju.
