Klimatska politika i konflikt s Rusijom
Mađarski premijer Viktor Orbán otvorio je još jedan front sukoba prema Bruxellesu okrivivši politike Europske unije usmjerene na borbu protiv klimatskih promjena za aktualnu krizu energenata. Ujedno je najavio da će s Poljskom zauzeti zajednički stav po tom pitanju na idućem samitu Europske unije. U već odmaklim pripremama za izbore koji se održavaju iduće godine, Orbán je državnom radiju u petak rekao da se “birokrati u Bruxellesu” bore protiv klimatskih promjena kontinuiranim povećanjem cijena energije proizvedene iz ugljena i plina što je dovelo do većih računa za kućanstva diljem Europe.
Podsjetimo, Orbánova vlada ograničila je cijene plina i struje za kućanstva još 2010. praktično zamrznuvši tada cijene koje vrijede i danas.
Energetska kriza rezultirala je rekordnim cijenama plina u Europi, koja nema dostatne vlastite izvore, zaoštrava napetosti Bruxellesa i dijela članica. Europska komisija gura politiku klimatske neutralnosti do 2050. što podrazumijeva tranziciju s fosilnih izvora energije, dok su članice, s druge strane, suočene sa socijalnim udarom viših cijena na građane i na konkurentnost proizvođača. Kao i niz puta do sada, jaz se stvara između bogatijih članica na sjeveru i siromašnijih na jugu. Bogatije imaju više manevarskog prostora za ublažavanje cjenovnog udara pa pritišću da se nastavi s klimatskim politikama. Siromašnije su zabrinute zbog rasta cijena i političkih reperkusija bijesnih građana u tom slučaju. Prema pisanju Reutersa, analitičari glavnim uzrocima viših cijena električne energije u Europi vide skok cijena plina, dok je istodobno porast troškova dozvola na tržištu ugljika u EU odgovoran za petinu povećanja cijena energije. Mađarski premijer Orbán smatra da se te odluke moraju povući.
“Trenutne cijene plina su na razini na kojoj bi trebale biti 2035. godine. Bruxelles danas nije rješenje, oni su problem. Poljaci, Česi i mi Mađari zahtijevamo da se ta pravila povuku”, rekao je Orbán.
Zeleni plan Europske unije predviđa proširenje trgovanja ugljikom u sektorima prometa i grijanja, no u uvjetima rekordno visokih cijena energenata uoči ulaska u hladniji dio godine te namjere naišle su na otpor. Njima se protive bogate i siromašnije zemlje, u oba slučaja zbog istog razloga: bojazni da će se veći troškovi preliti na potrošače.
Prijetnja cjenovnog udara ogolila je (ponovno) problematiku energetski ovisne Europe koja nema adekvatne politike da izbjegne kratkoročne šokove. Dok jedni smatraju da će prijelaz na obnovljive izvore energije smanjiti ovisnost o (prvenstveno) ruskom plinu, stručnjaci upozoravaju da su ti izvori bitno nepouzdaniji od ugljena i nuklearnih elektrana koje je Europa odlučila smanjivati. Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije i ključna osoba za provedbu Zelenog plana, rekao je da su u porastu štetne emisije iz europskog prometnog sektora. Ne budu li se kontrolirale, ugrozit će se cilj EU za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. Za Orbana je pak, Timmermans personifikacija trenutne krize.
“To je povjerenik imena Timmermans koji predstavlja najveću prijetnju za nas”, rekao je Orbán. Mađarska je početkom listopada, podsjetimo, sebi osigurala sezonu grijanja. Ruski plinski div Gazprom počeo je isporučivati plin Mađarskoj putem plinovoda Balkanski tok, koji je nastavak Turskog toka, i plinovoda u jugoistočnoj Europi, i tako zaobišao Ukrajinu. Gazprom je objavio da je s Mađarskom potpisao dva ugovora za ukupno do 4,5 milijardi kubičnih metara plina godišnje na rok od 15 godina. Ruski predsjednik Vladimir Putin odgovornost za plinsku krizu prebacio je na EU. Putin je rekao da Unija nije zaključila dovoljno dugoročnih ugovora o isporuci plina s Moskvom čime je potaknula rekordni rast cijena koja se približava 2000 dolara po kubičnom metru, deset puta više nego prošle godine, prenosi Poslovni dnevnik.
