Oporavak svjetskog gospodarstva neće biti u obliku slova V

Analiza PBZ-a
Privredna banka Zagreb ostaje pri ranijoj progrozi o padu BDP-a od 9,6 posto ove godine. Uz blago pozitivni rizik za ovogodišnje brojke, PBZ očekuje djelomični oporavak u 2021., najviše 5 posto.

Premda su očekivanja ekonomske aktivnosti u uskom rasponu kod većine institucija koji modeliraju kretanja, sigurno je tek da oporavak u 2021. neće biti ni blizu “slova V”.

“Razvoj situacije u drugoj polovini godine primarno će ovisiti o financijskim rezultatima turističke sezone koja je u ključnim mjesecima bila bolja od očekivanja u vidu fizičkih pokazatelja poput turističkih dolazaka i noćenja (koji su u srpnju i kolovozu pali 48%, odnosno 41 posto na godišnjoj razini), no koje neće u potpunosti pratiti financijski rezultati”, ističe glavna ekonomistica PBZ-a Ivana Jović u izvješću za matičnu grupu Intesa SanPaolo. Da bi moglo biti raskoraka između, ne tako loših brojki o dolascima i stvarnom priljevu eura od sezone nedavno je kazao i guverner HNB-a Boris Vujčić rekavši da se promijenila struktura gostiju, posebno onih koji inače stižu avionskim prijevozom i tradicionalno više troše, u korist cestovnog transporta.

Prognozirajući kretanja u Hrvatskoj u ostatku godine, u PBZ-u smatraju da će unatoč prolongiranju mjera države zadržavanju radnih mjesta, kućanstva ostati oprezna po pitanju potrošnje. Ističu da je maloprodaja pala u srpnju 6,7 posto na godišnjoj razini, zbog nižih turističkih prihoda i sporog oporavka povjerenja. Ti obrisi oslikavaju očekivani pad od 9,6 posto u 2020., dok bi u 2021. parcijalni oporavak mogao pogurati rast izvoza i izdašni priljev europskog novca, dijelom iz proračuna na zalasku, a dijelom zbog novcu iz europskog Mehanizma za oporavak i sigurnost “teškog” 560 milijardi eura.

Tečaj kune prema euru ne bi trebao donijeti iznenađenja i iskakati van središnjeg pariteta od 7,5345 kuna za euro nakon ulaska u tečajni mehanizam. Stabilno će ostati i novčano tržište zahvaljujući viškovima likvidnosti. Za državu, koja je unatoč rastu javnog duga zbog korona krize uspjela održati investicijski rejting, stiže još jedna dobra vijest: PBZ je snizio očekivanja prinosa na desetogodišnje obveznice na 0,9 posto. Pad će odraziti sužavanje ‘spreada’ na njemački Bund s ovogodišnjih 150 baznih bodova na 125 baznih bodova u 2021. zbog EU novca, brže konvergencije ekonomije tijekom boravka u tečajnom mehanizmu kao i očekivanog uvođenja eura 2023. Pod tim silnicama oblikovat će se i domaće bankarsko tržište u narednom razdoblju na kojem PBZ danas ima petinu kolača. Očekivanja kretanja kredita (+1,9%) i štednje (+3,5%) u najnovoj prognozi optimističnija su nego ranije radi “zdravog performansa” kredita tvrtkama i značajnih moratorija. Svoj obol dat će druga runda subvencioniranih APN-ovih stambenih kredita, očuvana financijska pozicija kućanstva zbog Vladinih (i bankarskih) mjera te turističke sezone iznad očekivanja. “Brojke za iduću godinu ostavili smo nepromijenjene jer, unatoč brzom oporavku BDP-a, očekujemo da će zajmoprimci i zajmodavci ostati oprezni, a vjerujemo i da će se tržište rada oporavljati polako”, s oprezom ističu u PBZ-u.

U HNB-u očekuju da će Hrvatska u 2020. imati kratkotrajnu, ali vrlo snažnu i duboku recesiju. Predviđeni pad od 9,7 posto mogao bi biti i manji ovisno o epidemiološkoj situaciji i konačnim turističkim brojkama. Središnja banka za 2021. predviđa rast od 6 posto, a povratak BDP-a na razine prije korone godinu iza toga. Europska komisija u srpnju je objavila da bi pad ove godine mogao dosegnuti 10,8 posto, a predviđeni oporavak iduće 7,5 posto.

You may also like