Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi blago porasli, nakon dva dana pada, što se ponajviše zahvaljuje oporavku energetskog sektora jer su porasle cijene nafte.
Dow Jones ojačao je 41 bod ili 0,23 posto, na 18.355 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,31 posto, na 2.163 boda, a Nasdaq indeks 0,43 posto, na 5.159 bodova. Najviše su jučer, 1,8 posto, poskupile dionice u energetskom sektoru jer su se cijene nafte odmaknule od najnižih razina u više od tri mjeseca.
Zahvaljujući podacima o većem nego što se očekivalo padu zaliha nafte u SAD-u, cijena barela na američkom tržištu skočila je više od 3 posto, pa se vratila iznad psihološki važne razine od 40 dolara.
“U fokusu su definitivno cijene nafte, a ako se uspiju zadržati iznad 40 dolara po barelu, tržište će biti dobro. No, ako se ne uspiju održati iznad te razine, uslijedit će novi pritisak na cjelokupno tržište”, kaže Tim Ghriskey, direktor u tvrtki Solaris Group.
Znatno su jučer, 1 posto, porasle i cijene dionica u financijskom sektoru, što se zahvaljuje obnovljenim špekulacijama o mogućem povećanju ključnih kamata Feda u ovoj godini, što bi odgovaralo tom sektoru.
Te špekulacije potaknulo je izvješće ADP-a, najveće američke konzultantske tvrtke za zapošljavanje, prema kojemu je u američkom privatnom sektoru u srpnju otvoreno 179.000 novih radnih mjesta.
Nešto veći rast zapošljavanja nego što se očekivalo podržao je tezu da će i izvješće američke vlade, koje će biti objavljeno u petak, pokazati da tržište rada i dalje jača.
A to bi moglo navesti američku središnju banku da ipak do kraja godine poveća kamate, premda je inflacija i dalje ispod ciljane razine Feda od 2 posto, a rast gospodarstva sporiji nego što se procjenjivalo.
Predsjednik ogranka Feda u Chicagu Charles Evans kazao je jučer da bi jedno povećanje kamata u ovoj godini bilo primjereno. I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,17 posto, na 6.634 boda, a pariški CAC 0,16 posto, na 4.321 bod. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,26 posto, na 10.170 bodova.