Analiza Eurostata

Najviša godišnja srednja vrijednost koncentracije finih čestica (PM2,5) među članicama Europske unije zabilježena je u urbanim područjima Bugarske i iznosi 19,6 mikrograma po prostornom metru (μg/m3). Zatim, slijede Poljska (19,3 μg/m3), Rumunjska (16,4 μg/m3) i Hrvatska (16 μg/m3).

Naprotiv, ta je koncentracija najniža u urbanim područjima Estonije (4,8 μg/m3), Finske (5,1 μg/m3) i Švedske (5,8 μg/m3), objavio je statistički ured EU-a Eurostat.

Valja naglasiti kako se godišnja srednja vrijednost koncentracije finih čestica (PM2,5) u urbanim područjima Europske unije postupno smanjuje te je u 2019. dosegnula 12,6 μg/m3.

Onečišćujuće tvari poput finih čestica u zraku smanjuju očekivani ljudski životni vijek te, također, mogu dovesti ili pogoršati mnoge kronične i akutne respiratorne i kardiovaskularne bolesti.

Fine čestice mogu ući duboko u pluća te izazvati upalu i pogoršati stanje kod ljudi koji pate od srčanih i plućnih bolesti. U međuvremenu čak i manje fine čestice mogu još ozbiljnije utjecati na zdravlje jer se mogu uvući dublje u pluća.

Premda je ova vrsta onečišćenja zraka niz godina ispod granice postavljene 2015. i dalje postoje značajna žarišta onečišćenja. Štoviše, unatoč postupnom smanjenju posljednjih godina, razine onečišćenja zraka u 2019. i dalje su iznad one koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, piše ENergetika-net.